BISER MAROKA
Aktivnosti
Pomalo zagonetna planina na sjeveru Hrvatske idealna je za izlet u prirodu! Ima čak 150 kilometara planinarskih puteva, prekrasne vidikovce, staze slonova, fosilni vulkan…
Istovremeno dobro poznata, ali i pomalo zagonetna. Dovoljno divlja da se na njoj ‘izgube’ oni željni mira, a s druge strane pristupačna izletnicima željnima infrastrukture. Ivanščica stvarno ima sve. Godišnje je pohodi, prema nekim izvorima, oko 60 tisuća ljudi, a mnogi od njih i usred noći znaju iduću statistiku: najviši joj vrh broji 1061 metar, dugačka je 30-ak, a široka maksimalno devet kilometara, presijeca je čak 150 kilometara planinarskih staza. No, ova idealna opcija za vikend izlet ima još mnogo aduta u rukavu. Jeste li, primjerice, znali da se na Ivančici nalazi „zagorski Klek“, da na njoj postoje „staze slonova“ te jedini fosilni vulkan u Hrvatskoj?
NOVI KONCEPT ZABAVEBili smo na prvoj "ničijoj svadbi": na njoj ne postoje mladenci i ne poklanjaju se kuverte, ali se fantastično jede, pije i pleše do jutra
Nastavi čitatiOD PITOMIH PADINA DO OZBILJNIH STRMINA
Ivanščica, najviša planina sjeverozapadne Hrvatske, doista je čudo. Odjevene u šume hrasta kitnjaka i graba te, na visinama višima od 300 metara, bukve, njezine su padine istovremeno podatne, ali i izazovne. Ponekad su tu i velike strmine pa čak i gole stijene, s alpinističkim obilježjima. Kao takva za svakoga nudi ponešto, pogotovo predivne poglede. Na njezinu vrhu dočekat će vas dva vidikovca – manji, po imenu Stričevo, te 10 metara visoka željezna ‘piramida’ podignuta još 1929. godine, s koje se pogled neometano pruža još dalje i šire.
PLANINA KOJU LOKALCI ZOVU IVANČICA U SREDNJEM SE VIJEKU NAZIVALA OČURA
Nije, doduše, oduvijek bila Ivanščica. U srednjem vijeku nosila je ime Očura, a ovo današnje duguje katoličkom redu Ivanovci koji su na njoj imali posjede i utvrđene samostane. Danas je lokalci zovu Ivančica, no službeno i pravilnije je ime ono sa „šč“ – Ivanščica. Tako je, naime, još i danas zovu žitelji naselja koje je okružuju. Osim ova tri ima ona još mnogo drugih imena – tepaju joj krov Hrvatskog Zagorja, planina vila i planina starih gradova.
BISER MAROKAFascinantan i intenzivan "crveni grad", dom najluđeg trga i najljepšeg vrta na svijetu, uvukao mi se pod kožu: spaja kaos i red, povijest i eleganciju, ruralno i urbano
Nastavi čitatiNA PLANINI SE NALAZI BOGATA POVIJESNA BAŠTINA
Naime, osim po prelijepoj prirodi, Ivanščica je poznata i po bogatoj povijesnoj ostavštini. Na njezinim južnim i sjevernim padinama rasuto je niz starih gradova, odnosno utvrda, od kojih su poznatije Pusti Lobor, Oštrcgrad, Belecgrad, Milengrad i Grebengrad. Neki od njih predmet su intrigantnih narodnih predaja i legendi. Jedna od posebnijih veže se uz Pusti Lobor, jednu od najmanjih srednjovjekovnih utvrda Krapinsko zagorske županije (jedna od najviših je Oštrc smješten na nadmorskoj visini višoj od 700 metara).
Ta je utvrda bila dom zloglasnog viteza po imenu Crni Toma Loborski kojeg je u svojim knjigama spominjala i Marija Jurić Zagorka. On je, kaže predaja, otimao žene i dovlačio ih u utvrdu kako bi mu bile ljubavnice. No, glave su ga na kraju koštale Katica, kći vlastelina Oštrc-grada, i djevojka po imenu Marica. Naime, izdao ga je njegov vlastiti sluga koji je Katičinom odabraniku pomogao osloboditi Katicu i ubiti Crnog Tomu, a sve kako bi osvetio svoju Maricu. Naime, kad je nju Toma oteo, ona se radije bacila s kule nego postala njegovom ljubavnicom.
OD ‘STAZA SLONOVA’ DO ‘ZAGORSKOG KLEKA’
Onima kojima je ipak prvenstveno do istraživanja prirode, opcije su doista brojne. Neke od najpopularnijih planinarskih polazišta su Ivanec, odnosno selo Prigorec, odakle na Ivanščicu vodi nekoliko staza. Usponi iz tog smjera traju oko sat vremena i stoga su dosta popularni pa ih se ponekad naziva i “staze slonova”. Osim toga, popularne su polazišne točke i Lobor te Belec, ali i selo Podevčevo. Ono se nalazi ispod najistočnijeg vrha ivančice, vrha Čevo, kojem je nadimak “zagorski Klek”. Taj vrh broji 562 metra, no staze su nešto zahtjevnije.
NA IVANŠČICI NE NEDOSTAJE PLANINARSKIH KUĆA I DOMOVA
Što se tiče planinarskih domova, onaj najpopularniji se, logično, nalazi na samom vrhu. Riječ je o Pasarićevoj kući. Na livadi Majer, podno brda na kojem se nalaze ruševine Oštrcgrada, stoji planinarska kuća Majer, dok se planinarska kuća Belecgrad smjestila podno istoimene utvrde na 445 metara nadmorske visine. Na istočnoj strani planine pak je među izletnicima i planinarima vrlo omiljen planinarski dom Lujčekova hiža.
FOSILNI VULKAN NASTAO PRIJE 22 MILIJUNA GODINA I OKUPLJALIŠTE VJEŠTICA
No, to ni približno nije sve. Ivanščica se može pohvaliti i zaštićenim područjem ”Gaveznica – Kameni vrh”, jedinim poznatim nalazištem poludragog kamenja u Hrvatskoj, i to tzv. lepoglavskog ahata, te jedinim sačuvanim fosilnim vulkanom, nastalim prije 22 milijuna godina. Riječ je o području koje je još 1998. godine zaštićeno kao geološki spomenik prirode.
Naposljetku, Ivančica se hvali i vlastitim “okupljalištem vještica”, odnosno ‘zletiščem coprnic’. Ono se nalazi na lokalitetu Černe mlake, do kojeg će vas dovesti planinarski put preko Mrzljaka. Tri se legende vežu uz tu neobičnu lokaciju. Prva govori o rudaru Jandrašu koji je imao noćni susret s vješticama.
Druga govori o obitelji koja se vraćala iz Marije Bistrice i ugledala ženu u bijelom kako pere rublje u koritu. Svima je oduzela moć govora i nestala, a zatim se vratila u crnini. Treća priča govori o tome kako je pastirima nestajala stoka, a istovremeno je oko Črnih mlaka pronađeno mnogo kostiju pa se počelo vjerovati da vještice upravo tamo prinose svoje žrtve.
