Više od 100.000 ljudi danas izlazi na ulice Osla! Umjesto vojne parade, Norveška će svoj dan proslaviti uz sladoled i zabavne povorke

Brazil ima svoj karneval, Irska Dan sv. Patrika, a što ima Norveška? Dan ustava, najveće slavlje u toj skandinavskoj državi. Dan državnosti Norveške (17. svibnja) živahna je i radosna prigoda koja okuplja ljude svih dobnih skupina kako bi obilježili bogatu povijest i demokratske vrijednosti zemlje. Poznat kao ”Syttende Mai”, ovaj dan obilježava potpisivanje norveškog ustava 1814. godine i dokaz je norveške predanosti demokraciji, jednakosti i vladavini prava. Dan državnosti čestita se uz riječi ”Gratulerer med dagen, Norge”, a nama je Norveško veleposlanstvo u Zagrebu otkrilo kako zapravo izgleda najvažnije slavlje u njihovoj zemlji. Evo detalja!

Dok mnoge zemlje svoj nacionalni dan obilježavaju vojnim paradama, nacionalni dan Norveške bitno je drugačiji. Tog svečanog dana u središtu svih zbivanja su djeca. Gotovo svi sudjeluju u slavlju i izlaze na ulice dotjerani. Dan je ispunjen povorkama, glazbom i zaraznim osjećajem radosti.

Svečanu atmosferu dodatno pojačavaju koncerti, igre i obiteljska druženja. Ljudi se okupljaju u duhu jedinstva i prijateljstva, slaveći zajedničko nasljeđe i osjećaj zajedništva. Zrak je ispunjen smijehom, glazbom i divnim zvukovima dječje igre. Mnogi se odijevaju u tradicionalnu narodnu nošnju – bunad. Specifična za svaku regiju i simbol nacionalnog ponosa, ova lijepo izvezena odjeća prikazuje raznolikost i kulturnu baštinu nacije. Kao i u Hrvatskoj, postoje mnoge varijacije bunada, koje bojama i stilovima otkrivaju podrijetlo vlasnika. Norvežani nose bunad više od 150 godina, a UNESCO ga je nedavno uvrstio na svoj popis nematerijalne kulturne baštine.

U većini mjesta, središte proslave čini “barnetog”, odnosno dječja povorka. Djeca i mladi, većinom između 6 i 16 godina, šetaju se svojim selima i gradovima uz pratnju orkestra, pjesmu i navijanje, dok se mnoštvo okuplja kako bi ih pozdravilo. Najveća povorka održava se u Oslu, gdje oko 100.000 sudionika ispunjava centar grada, probijajući se do Kraljevske palače, gdje ih dočekuje kraljevska obitelj.

Pojedina mjesta imaju i vrlo specifične običaje po pitanju parade. U Askeru, mjestašcu zapadno od Osla, školarci se moraju rano ustati jer ondje povorka prolazi pored Skauguma, rezidencije Prijestolonasljednika i Princeze Norveške, gdje ih pozdravljaju članovi kraljevske obitelji, koji nakon toga kreću za Oslo. Ondje, s kraljem Haraldom V., kraljicom Sonjom i ostalim članovima kraljevske obitelji, mašu dječjoj paradi s balkona Kraljevskog dvorca. Parada u Oslu traje više od tri sata. U njoj sudjeluje više od 30.000 djece iz više od 120 škola i orkestri. Biti prva škola u povorci smatra se čašću i ona je obično rezervirana za škole te orkestre koji slave obljetnicu.

No duh 17. svibnja nije ograničen samo na Norvešku. Norveške zajednice diljem svijeta, posebno u mjestima kao što su Stoughton u Wisconsinu i Bay Ridge u njujorškom Brooklynu, također sudjeluju u proslavama s paradama i tradicionalnom hranom, prikazujući trajne kulturne veze norveške dijaspore.

Kao i svaki rođendan, Dan državnosti ispunjen je osjećajem uzbuđenja i iščekivanja, dok se ljudi diljem zemlje pripremaju za svečanosti. Mnogi Norvežani dan započinju posebnim doručkom, koji se sastoji od divnog namaza, dimljenog lososa, jaja, jagoda i slavljeničke čaše pjenušca.

Dan ustava često se naziva i ”Danom djeteta”. Za mnoge mališane to je dan prepun aktivnosti. Nakon što sudjeluju u povorci, obično nastavljaju slavlje. Tako se u školama često održavaju zabavne aktivnosti i prodaju grickalice. Neke tipične igre tog dana su: potetløp (utrka s krumpirom u žlici), sekkeløp (trčanje u vrećama), natjecanje s čavlima u kojem pobjedu odnosi onaj tko ih najbrže zakuca u dasku, gađanje limenki lopticama… Najbolji dobivaju simbolične darove, često slatkiše, sladoled i hrenovke. Često pitanje koje se 17. svibnja postavlja djeci je ”koliko si sladoleda danas pojeo”, a odgovor je rijetko kad “previše”.

Iako su djeca u središtu svih događanja, 17. svibnja zabavan je dan i za odrasle. Nakon obilnog doručka na bazi švedskog stola, dok se uživa u šampanjcu i drugim pićima, pjevaju se pjesme, a kad se nazdravlja, običaj je tri puta viknuti: “Hura”. Diljem Norveške i u mjestima sa značajnom norveškom dijasporom, dan se dodatno obilježava govorima te koncertima zborova i orkestara. Za odrasle, tulumi se mogu odužiti i do kasno navečer, pogotovo ako je 17. svibnja prije neradnog dana. Restorani i barovi su prepuni, a stolovi se moraju rezervirati mjesecima unaprijed.

U nekim gradovima čak postoji i dodatna građanska parada, koja se održava u večernjim satima, a zove se ”Borgertoget” ili ”Folketoget”. Ovdje organizacije, interesne skupine, sportski timovi i drugi defiliraju gradom kao što su to djeca radila ujutro. U Trondheimu, trećem najvećem gradu u Norveškoj, ovo je možda čak i veći događaj od same dječje parade. Bergen je poznat po vrlo veličanstvenim proslavama, s građanskom paradom koja izlazi na ulice prije dječje parade i uključuje jedinstveni ”Buekorps”, tradiciju marširanja jedinstvenu za Bergen. U Kristiansandu, vrlo osebujna tradicija zvana ”Tapto” označava kraj slavlja, a uključuje trčanje s jedne strane grada na drugu.

Za maturante 17. svibnja predstavlja kraj maturalnog razdoblja, koje se na norveškom naziva “Russetid”. Iako često umorni od višetjednih zabava, možete ih vidjeti kako 17. svibnja dijele svoje posljednje ”Russekort”, male kartice slične posjetnicama, ali sa šalama namijenjenima djeci koja ih pokušavaju skupiti što više. U nekim gradovima postoji i zasebna ”russ parada”, koja često označava kraj i službene proslave 17. svibnja. Ako imate priliku, svakako posjetite Norvešku tijekom proslave Dana ustava, mogli biste se iznenaditi koliko veseli Norvežani mogu biti!