Božić u Hrvatskoj: Stari običaji koji su uspjeli odoljeti zubu vremena

Božićni običaji u Hrvatskoj
piše Lara Žučko

Ako ste jedni od onih koji počinju odbrojavati ponedjeljke do Božića već pri samom povratku s ljetovanja, ne brinite, niste sami. Neki od nas su ipak malo strpljiviji pa s puštanjem božićnih hitova Michaela Bubblea kreću tek u studenom. Osim navedenih suvremenih priprema za najljepši zimski blagdan, od naših smo predaka naslijedili i neke stare običaje koji su uspjeli odoljeti zubu vremena. Iako se Božić najčešće veže uz kršćanstvo, on svojim duhom, običajima, komercijalizacijom i ekranizacijom nadilazi granice religije te je tako postao omiljeni svjetski događaj godine. Kako u svijetu tako i kod nas, Božić se kroz vrijeme mijenjao, a s njim i njegovi običaji.

BOŽIĆNI OBIČAJI U HRVATSKOJ: OŽIVLJAVANJE STARIH USPOMENA

Svatko od nas u sebi nosi jedinstvena božićna sjećanja iz djetinjstva, a ja sam bila jedna od onih koji su svaki Božić provodili u ruralnim krajevima, točnije u Podravini.  Uspomene na božićno jutro, nerijetko snježno ili maglovito, sastoje se od slika buđenja i gledanja kroz zamagljeni prozor verande s koje me do kuhinje vodio miris bakine kuhinje. Kao i u ostatku kontinentalne Hrvatske, u bakinoj bi kući Božić prvi čestitao muškarac koji je pritom, tradicije radi, morao biti dobro raspoložen i veseo kako bi naše domove pratila sreća čitavu godinu.

  Nek je živo, zdravo i nek je muško: zašto se u Crnoj Gori rađaju više dječaci nego djevojčice

Reći ću samo da uz domaće vino i rakiju nije bilo teško oraspoložiti one koje je dopala dužnost veselih rumenih čestitara. Sličan običaj potječe iz Dalmacije u kojoj bi večer prije Božića glava obitelji unosila badnjak u kuću (tri velika panja koja simboliziraju Sveto Trojstvo) želeći dobrodošlicu Badnjoj večeri. U nizinskim krajevima, slavonski dječaci od davnina imaju glavnu ulogu najavljivanja sreće i prosperiteta. Oni, naime, jutro prije Božića kreću u čestitarenje po selu, a one najbrže čekaju nagrade poput kolača, slatkiša i kobasica.

U IŠČEKIVANJU BOŽIĆNOG JUTRA

Ja sam na drugom kraju kontinentalne Hrvatske na zagrebačkoj adresi Badnjak provodila s obitelji uz večernje kićenje bora, koje je u Dalmaciji često popraćeno religijskim pjesmama prenošenih s koljena na koljeno. U mojoj obitelji je pjesma izostala, ali nije prošao niti jedan Badnjak da post nismo obilježili  tzv. lažnim bakalarom (u kojem oslić ima glavnu ulogu) dok je glavni glumac dalmatinske večere oduvijek bio bakalar „na bilo“ i „na crveno“, a u Istri slane sardele i maneštra sa slanutkom.

  Zašto se ruski predsjednik svake godine kupa u ledenoj vodi? Odgovor se krije u običajima proslave Bogojavljenja

Jedan od najdugovječnijih običaja u cijeloj Hrvatskoj svakako je cjelovečernje bdjenje prije odlaska na svetu misu. Zanimljivi su i nekadašnji međimurski običaji kada su žene za vrijeme bdjenja gatale iz pepela dok su praznovjerni očevi, u želji da im se sin oženi ili da se kćer uda, zadnji izlazili iz kuće te prvi otvarali prozore kada bi se vratili s polnoćke. Iako se veliki broj običaja temelji na vodećoj ulozi muškaraca te pomagačkoj ulozi žena, ljepota naše tradicije leži u njezinoj isprepletenosti misticizmom, starim vjerovanjima u više sile te suživotu s prirodom.

BOŽIĆ NA TANJURU, POKLONI U DŽEPU

Otkad pamtim, u mojoj se obitelji više pažnje pridavalo jelovniku nego ičemu drugom. Božićna trpeza bila je mjesto rezervirano za zvijezde domaće gastronomije poput velikodušno posoljene kokošje juhe, kuhanog mesa s umakom od rajčice, pečenog odojka s taranom i nezaobilazne francuske salate. U Zagrebu i okolici tom ćemo jelovniku dodati puricu s mlincima, u Slavoniji i Međimurju pečenu patku, a u Lici janjetinu. Ali to nije sve, jer kod nas šećer zaista dolazi na kraju. Tako ćemo božićno prejedanje u Istri zaključiti autohtonom slatkom vrstom „Božičnjakom“, a u središnjoj Hrvatskoj dodatak kila možemo zahvaliti pretjeranoj konzumaciji orehnjače i makovnjače.  

  Nedostaju vam muzeji? Pet virtualnih tura uz koje će vam biti malo manje žao što ste zatočeni doma

Pred kraj dana, običaj je ostati kod kuće u krugu obitelji. Tako smo i mi slaveći Božić na podravski način, sjedili za stolom, otvarali poklone i pristojno hinili iznenađenje što smo dobili upravo ono što smo htjeli ili skrivali šok zato što nismo, a odrasli su prepričavali dogodovštine iz nekih drugih vremena. Dok su se praznili tanjuri uz čašicu pića i razgovora u Istri se pjevalo, odnosno „koledalo“. Kada padne mrak, muškarci odlaze u selo te pjesmom čestitaju blagdane dok ih mještani časte kolačima, vinom i kobasicama. Ova praksa služi kako bi podsjetila na neka skromnija vremena kada je zajedništvo bilo najveće blago.

PODIJELI: