BISER MAROKA
Dnevni atlas
Kako je nastao Kamen Brela? Ova neobična hrid danas je prepoznatljiva razglednica Dalmacije i cijele Hrvatske, a na njoj raste čak 11 vrsta biljaka!
Čak i ako ga nikad niste vidjeli uživo, na njegovu ste fotografiju sigurno naišli. Nalazi se u neposrednoj blizini obale, djeluje pomalo usamljeno, fascinira oblikom i zelenilom koje po njemu raste. Da, to je Kamen Brela, vjerojatno najpoznatiji kamen u Hrvatskoj. Prolaznici ga ne propuštaju fotografirati, dive se njegovom neobičnom obliku i bujnoj vegetaciji, a njegova je slika u posljednjih nekoliko desetljeća obišla cijeli planet postavši simbol makarske rivijere, pa i cijele hrvatske obale. No kako je nastao Kamen Brela? Osim nevjerojatne ljepote, krije i potpuno fascinantnu priču.
BISER MAROKAFascinantan i intenzivan "crveni grad", dom naluđeg trga i najljepšeg vrta na svijetu, uvukao mi se pod kožu: spaja kaos i red, povijest i eleganciju, ruralno i urbano
Nastavi čitatiBRELA SU NASLONJENA NA BIOKOVO, A PRETPOSTAVLJA SE DA SE KAMEN ODVALIO OD STIJENE I “OTKOTRLJAO” U MORE
Kamen Brela naći ćete u šetnji uz obalu u istoimenom mjestom. Nalazi se na plaži Punta rata, jednoj od najljepših i najpoznatijih u Hrvatskoj. Kada je i kako završio u moru zapravo se ne zna točno. Pretpostavlja se da se odvalio od stijene nad Brelima prije nekoliko stoljeća, završio u moru i tu ostao stotinama godina. Taj događaj, međutim, unatoč istraživanjima, nikad nije smješten u točan vremenski okvir.
Cijela su Brela naslonjena na Biokovo, a naselje Brela Gornja gotovo su u cijelosti smještena unutar Parka prirode Biokovo. Nije teško zamisliti da je pri nekom potresu komad stijene pao i otkotrljao se u more!
VIŠE OD SUNCA I MORAOvdje je povijest utkana u svaki kamen: istražite prekrasne stare utvrde i moćne tvrđave u Dalmaciji koje čuvaju nevjerojatne priče
Nastavi čitatiKAMEN JE VISOK 6 METARA, A POVRŠINA MU JE 120 ČETVORNIH METARA
Visina kamena je oko 6 metara, površine je 120 četvornih metara, a kad bi se njegovim rubom povukao metar pokazao bi da obalna linija broji 42 metra. U blizini se nalaze još dvije hridi, ali nijedna nije toliko lijepa i interesantna kao slavni “šakan”. Zašto „šakan“? Iako se danas najčešće naziva jednostavno “kamen Brela”, kroz povijest, sve do početka 20. stoljeća koristio se isključivo naziv “šakan”.
More oko kamena bilo je, naime, prirodno stanište sredozemne medvjedice, danas gotovo izumrle vrste koja je nekad nastanjivala Jadran. Ona je u narodu nazivana raznim mitskim imenima, a jedno od njih je i šakan. Sredozemna je medvjedica napustila područje Brela u potrazi za očuvanijim staništima, a njezina je ostavština do danas ostala lokalno ime kamena koji je postao simbol hrvatskog turizma.
BUJNA VEGETACIJA JEDINSTVENA JE U ZEMLJI, ALI KORIJENJE UGROŽAVA KAMEN
Već je na prvi pogled vidljiva bujna vegetacija na ovom osamljenom kamenu. Struktura breče, vrste stijene od koje se kamen odvalio, svojevrsni je zatvoreni mikrosvijet koji osigurava uvjete za bujanje biljnog života na kamenu. Njegova je vegetacija jedinstvena na hrvatskom priobalju, a stručnjaci su prebrojali da na sebi kamen nosi čak 11 vrsta biljaka.
Među njima su mirta, planika, maslina, pinija i ostale mediteranske biljke, a posebnu pažnju plijene borovi. Ima ih šest, a najstariji ima više od stotinu godinu. Danas je u lošem stanju, a korijenje nagriza i ugrožava samu hrid. Lokalne vlasti i znanstvenici aktivno traže način da zaštite borove i spase samu hrid od njihova djelovanja.
