Duhovnost starih slavenskih naroda koja preživljava i danas

Duhovnost starih slavenskih naroda koja preživljava i danas
piše Nikola Radočaj

Duhovnost staroslavenskih zajednica koje su štovale sile prirode i u dalekoj prošlosti naseljavale naše prostore živi i danas. Ljudi koji takav oblik duhovnosti slijede nazivaju se rodnovjercima. Iako je rodnovjerje pojam koji nije tako lako obuhvatiti i značenjski razjasniti u samo nekoliko rečenica, nije netočno ustvrditi kako je riječ o veoma starom obliku duhovnosti indoeuropskih korijena u čijem središtu se nalazi štovanje prirodnih sila, kult predaka i panteon bogova te mitoloških bića poput Peruna, Velesa i Svaroga.

Iako je prastara po podrijetlu, rodnovjerje je duhovnost koja evoluira, a oni koji su je prihvatili kao svoj način promatranja svijeta ne žive u prošlosti. Smatraju da vjera slavenskih predaka nudi mnogo toga i za modernog čovjeka.

RODNOVJERJE I NJIHOV ODNOS S PRIRODOM

„Upravo je jedna od glavnih postavki rodnovjerja fokus na prirodu i svijet oko nas. Veliki godišnji blagdani slave se u prirodi, članovi zajednice se trude živjeti ekološki osviješteni u svojoj svakodnevici, kao i nastojati brinuti se za nasljeđe onoga što su nam naši predci ostavili“, kažu iz zajednice rodnovjeraca.

Duhovnost rodnovjerja prema prirodnom svijetu se odnosi ujedno kao prema prirodnom i kulturnom, bez nasilnog razdvajanja karakterističnog za trenutno dominantnu paradigmu u zapadnom svijetu. Osim toga, tradicija starih Slavena koju baštine rodnovjerci duboko je upisana u krajolik i od nje je nemoguće pobjeći tijekom planinarskih izleta ili boravka u prirodi.

  Proljetno osvajanje Amerike: kako izgleda najboljih tjedan dana u životu mladih Amerikanaca

Dovoljno je obratiti pozornost na toponime poput brda Perun kod Splita, najviše planine u regiji Triglava, za čije ime također postoje teorije da dolazi iz slavenskog panteona, kao i brojni nazivi za izvore, doline i druge prostore.

PREDAJE

Rodnovjerje kao sustav vjerovanja nema proroke, svetu knjigu u koju je zapisana božja riječ i slično, već korpus svojeg znanja obogaćuje istraživanjem prošlosti slavenskih predaka. Potrebno je imati na umu da slavenske zajednice nisu zapisivale svoje tradicije. O duhovnosti starih Slavena stoga govore različiti izvori. Arheolozi su pronašli neke staroslavenske hramove, groblja i slične lokalitete koji govore ponešto o tim drevnim običajima. Međutim, izvori koji su daleko najvažniji su predajni, folklorni oblici, pjesme i priče u kojima su u fragmentima očuvana stara vjerovanja.

Panteon slavenskih bogova koje kao antropomorfizirane sile prirode štuju i rodnovjerci veoma je razgranat. U središtu staroslavenske vizije svijeta nalazi se veliki hrast čije grane i stablo predstavljaju nebo i zemlju, a korijenje podzemni svijet. Osim bogova, slavenska mitologija uključuje i druga mitološka bića poput vila i šumskih duhova. U rodnovjerju ne postoje dogme pa je pristup vjerovanjima u ta bića individualan.

  New York: Zašto su žene gubile državljanstvo kad bi se udale za muškarca iz Kine?

RODNOVJERJE U HRVATSKOJ

Zajednice rodnovjeraca u Hrvatskoj su organizirane u Savez hrvatskih rodnovjeraca. Hrvatski rodnovjerci surađuju i s drugim skupinama u Europi poput Ukrajinskih, Čeških i Slovenskih rodnovjeraca.

„Trenutno postoji samo jedna organizirana zajednica, zakonski neformalna, Savez hrvatskih rodnovjeraca, a koja se sastoji od dvije župe. Naravno, postoje i rodnovjerci u Hrvatskoj koji nisu njezini pripadnici, ali nisu niti organizirani u neke složenije zajednice, već su to više na eklektični, usamljenički način“, pojašnjavaju iz zajednice.

Rodnovjerje kao oblik duhovnosti privlači različite ljude iz svih društvenih i dobnih skupina. Na pristupanje u zajednicu uglavnom se odlučuju ljudi koji imaju drugačiji pogled na svakodnevicu. „Ljudi se upoznaju na koncertima, izložbama, predavanjima, preko prijatelja. A druže se isto tako, od privatnih do javnih prostora, a najviše u prirodi„.

MITSKO – POVIJESNA STAZA

Planinarska staza Trebišća – Perun vodi do jednog od vrhova Učke čije ime već samo po sebi dovoljno govori o velikoj važnosti tog mjesta za staroslavenske zajednice, ali i moderne rodnovjerce. Staza je koncipirana kao edukativna i obilježena je tablama i znakovima na kojima su ispisane informacije o dolasku Slavena u te krajeve, njihovoj kulturi i najvažnijim lokalitetima. Osim toga staza je posvećena i vjerskom sustavu starih Slavena.

Na mjestu gdje započinje uspon na Perun nalaze se kamene ploče sa stihovima koji opisuju borbu slavenskih božanstava, Velesa i Peruna. Na brdu Perun udruga Perunova svetinja postavila je i drveni kumir koji prikazuje boga Peruna s njegova četiri lica.

  Mistična Turska: Zemlja koja odiše čarobnim notama orijentalnog svijeta, mirisima i prirodnim ljepotama

Staza Trebišća – Perun za sada je jedinstvena u Hrvatskoj i dio je većeg projekta „Mitski park“  kojeg izvodi općina Mošćeničke drage u suradnji s različitim udrugama i umjetnicima. Uspon stazom do brda Perun nije pretjerano zahtijevan i do sada su mnogi uživali u tom doživljaju, upoznavajući staroslavensku kulturu koja je na našim prostorima mnogo prisutnija nego što mislimo. 

PODIJELI: