Ona je sve to: Crna ko’ vrag, vrela ko’ pakao, nježna poput anđela i slatka poput ljubavi. I od nje plešete!

Povijest kave, porijeklo i zanimljive činjenice o omiljenom crnom napitku
piše Lucija Biondić

Obično se za naftu kaže kako se radi o crnom zlatu, no zasigurno je i nemali broj onih koji bi se složili kako je vrući crni napitak bogatog okusa u kojemu možemo prepoznati note karamele, čokolade, orašastih plodova, voća, začina, pa čak i cvijeća, različite kiselkastosti i gorčine pravo crno zlato. Osobito ujutro, kad nam nakon buđenja prvi sip na nepcu razigra trnce niz kralješnicu. Naravno, govorimo o kavi (Coffea arabica) kojom se, nakon nafte, globalno najviše trguje. Crna ko’ vrag, vrela ko’ pakao, nježna poput anđela i slatka poput ljubavi… Povijest kave seže daleko u prošlost, a iako je nekad bila zabranjena, danas je jedno od rijetkih pića koje se konzumira na svakom kontinentu!

MJESTO RADNJE NAJRAŠIRENIJE LEGENDE O NASTANKU KAVE KAO NAPITKA JEST ETIOPIJA. UPRAVO JE TAMO MLADI PASTIR KALDI PRIMIJETIO KAKO SU NJEGOVE KOZE NEOBIČNO VESELE I ‘RASPLESANE’ NAKON ŠTO SU KONZUMIRALE CRVENE BOBICE.

Znatiželjni Kaldi i sam je kušao plod grmolike biljke, dobio nalet neočekivane energije i požurio svoja opažanja podijeliti s koptskim svećenicima. Nije poznato jesu li svećenici poslušali Kaldija i zaista namočili bobice, pa ih posebno konzumirali, a posebno vodu u kojoj su bobice namakane. Ili su ga bahato odbili bacivši bobice u vatru kad ih je opojan miris ipak privukao kavi, prvoj poljoprivrednoj kulturi koja se uzgajala u cijelom svijetu. No, svećenici su ‘otkrili’ kavu. Još kad su shvatili kako ih upravo ona drži budnima tijekom dugotrajnih molitvi… Kava je napravila svoj ‘veliki ulaz’ na svjetsku pozornicu.

I dok je priča o pastiru Kaldiju, kozama i svećenicima tek legenda, prvi pisani podatci o konzumiranju kave stižu iz Arabije. Smatra se kako je najkasnije u 9. stoljeću kava prešla Crveno more i stigla u jemenski grad Mochu koji postaje središtem trgovine. Upravo je po ovom gradu i vaša moka (mocca) iz koje ste možda baš jutros popili kavu – dobila ime. Iako je prije više od tisuću godina bila poznata u arapskom svijetu, u Europu je stigla više od 500 godina kasnije.

Hrskavo, ukusno i osvježavajuće azijsko jelo: Katsu piletina je uvijek odličan izbor za ručak, a mi imamo i recept

ARAPI SU LJUBOMORNO ČUVALI OVU BILJKU I SVAKI POKUŠAJ NJEZINA KRIJUMČARENJA VAN GRANICA ZAVRŠAVAO JE SMRTNOM KAZNOM ZA NESRETNIKA KOJI BI TO POKUŠAO.

No, s osmanskim osvajanjima i kava se širi Europom – najprije postaje svakodnevni napitak u Turskom carstvu. U drugoj polovici 16. stoljeća stiže i u Veneciju, a poslovi se na jugu kontinenta počinju sklapati – uz šalicu kave. U Europi u kojoj se u to vrijeme pije uglavnom čaj, nazvana je „arapskim vinom“, a kako je arapska riječ za vino ‘ghahweh’, moguće je kako otuda potječe i njezino ime. Drugi smatraju kako je ipak nazvana po etiopijskoj provinciji Kaffa.

Kava je više puta bila zabranjivana. Još početkom 16. stoljeća zabranjena je u Meki, Kairu, cijelom Egiptu i Etiopiji zbog njezinih stimulativnih svojstava. Tek su neredi na ulicama doveli do toga da se opet može slobodno konzumirati. U Turskoj ju je zabranio sam sultan, jer je smatrao da njegovi podanici previše vremena ‘troše’ na ispijanje kave, a u Europi su je pokušali zabraniti konzervativni talijanski vjernici. S obzirom na to da dolazi s Istoka, smatrali su kavu pićem nevjernika, čak i samog sotone. Srećom, papa Clement VIII nije bio sklon zabrani bez da kuša taj ‘vražji’ napitak, a nakon kušanja, očito kao čovjek dobrog ukusa, Clement VIII odustaje od zabrane. Sredinom 17. stoljeća u Veneciji je otvorena prva kavana.

KRAJEM 17. STOLJEĆA NAKON NEUSPJEŠNOG OSMANSKOG POHODA NA BEČ U TURSKIM ŠATORIMA PRONAĐENE SU VREĆE S KAVOM. TURCI MOŽDA NISU OSVOJILI BEČ, ALI NJIHOVA KAVA BOME JEST.

Britanski muževi nerijetko su vrijeme provodili u kavanama umjesto kod kuće, pa su njihove žene 1674. godine pokrenule peticiju za zabranu ovog napitka i povratak muževa njihovim domovima. Iz Nizozemske se kava širi u indonezijske kolonije, osobito na Javu. Sadnica Coffea arabica se dočepao i sam Luj XIV. koji ju je želio uzgajati u Francuskoj, ali francuska klima biljci nije odgovarala pa ih je poslao na francuske posjede na Karibima. Već je polovicom 18. stoljeća na Martiniqueu posađeno više od 15 milijuna grmova kave.

Meko, rumeno tijesto i sočan, mirisni sir: svestrane štrukle stigle su sa sjevera Hrvatske i osvojile cijelu zemlju

S Martiniquea kava je stigla i u Latinsku Ameriku gdje je našla podneblje vrlo slično onome odakle je krenula – Istočnoj Africi. I doživjela svoj uzlet, osobito u Kolumbiji i Brazilu! Na kraju, plantaže kave posađene su i u Africi (Tanzaniji, Keniji, Angoli i Madagaskaru), na kontinentu s kojeg je krenula osvojiti svijet. Tako je kava postala prva poljoprivredna kultura koja je osvojila cijeli svijet i koju danas piju na svim kontinentima, u svim državama i gradovima.

NO, NE PRIPREMAJU SVI KAVU NA ISTI NAČIN. U NAŠEM PODNEBLJU U SVOJIM ĆE VAS DOMOVIMA NAJČEŠĆE PONUDITI TURSKOM (ILI DOMAĆOM) KAVOM.

Uvriježeno je mišljenje kako pravi Talijani piju espresso ili moku (kavu iz kafetjere), a na američki konto smo nekako stavili filter kavu i instant kavu. Jedni je piju čistu, drugi sa šećerom i mlijekom, treći je slade stevijom ili medom. Pravi kavoljupci ne mogu zamisliti dan bez kave i obavezno imaju svoj omiljeni brend. Kad se nauče na jednu, teško će kušati drugu. Sve dok im se ne pruži prilika ući u svijet specialty kava i blendova s različitih podneblja u kojima se kava uzgaja.

U tom svijetu ko’ riba u vodi pliva Domagoj Trusić, certificirani trener barista, od kojega možete naučiti svakakva čudesa o kavi. Njegov entuzijazam za opojnim napitkom ne prestaje, pa će satima govoriti o originu kave, načinu prženja, božanstvenim okusima i greškama koje netrenirano nepce možda i neće prepoznati. Što sve kava može pričao je, ali i pokazao, u poznatom kastavskom restoranu Kukuriku u kojemu je s vlasnikom i chefom Nenadom Kukrinom osmislio „Hug&Punch Lunch“ u šest sljedova u kojima je glavna zvijezda bila, naravno, kava. I to u svim agregatnim stanjima.

Zaputite se s nama u gastro putovanje ovom pitomom hrvatskom regijom: evo gdje fino jesti u Baranji

POZDRAV IZ KUKURIKU KUHINJE STIGAO JE U OBLIKU RAVIOLA PUNJENOG SKUTOM, SLANIM INĆUNIMA I VLASCEM KOJI SE POPUT ELEGANTNE, NJEŽNE I POMALO PARFIMIRANE GYOZE ‘TOČAO’ U SOJA SOS OBOGAĆEN HUG & PUNCH MJEŠAVINOM KAVE.

Uz jetrenu pileću paštetu na kruhiću od heljde pijuckala se gusta filter kava iz Kolumbije, dok je na rižotu od parmezana s pivom, baš kao što se to čini s tartufima, Domagoj svima ‘samljeo’ kavu. U ovom se slijedu kava osjetila daleko više na nosu nego na nepcu.

Rib eye steak odležan u skuhanoj pomalo kiselkastoj Uppercut kavi (što je dalo aromu i mesu) dobio je finu opnu, no ovo odležavanje nije nimalo utjecalo na mekoću mesa. A onda je stigao mladi kozji sir koji je dva tjedna odležavao u mljevenoj kavi. S obzirom na to da je kava izrazito higroskopna, nakon svega 14 dana sir je došao na razinu kao da je zrio 6 mjeseci!

Najpoznatiji slatkiš od kave, tiramisu, serviran je dekonstruiran, pa svatko ima priliku kombinirati piškotu, kremu i kavu aromatiziranu kardamomom, klinčićem i cimetom. A da se od kave zaista pleše pokazao je Espresso martini My Way kojeg je smiksao Domagoj od Hug & Punch likera od kave, duplog espressa, likera Cointreau i gina Tanqueray. Iako ova jela nisu u stalnoj ponudi restorana Kukuriku Hug & Punch Lunch, pokazao je kako je kava uistinu više od vrućeg crnog napitka bogatog okusa. Ona može odigrati baš svaku ulogu u kuhinji, a samo je nečija mašta granica do koje kreacije s kavom mogu ići.

PODIJELI: