Legendarni Orient Express nekad je prolazio i kroz Hrvatsku! Zbog njegovih putnika izgrađen je najprestižniji hotel u Zagrebu

Malo je toga što nam je kroz povijest toliko zaokupljalo maštu kao putovanja. Upoznavanje novih kultura, potraga za avanturom i otkrivanje nepoznatih horizonata oduvijek su privlačili čovjeka, a način na koji putujemo mijenjao se kroz stoljeća. Ipak, jedno prijevozno sredstvo i dan-danas smatra se posebnijim i romantičnijim od drugih. To su, naravno, vlakovi. Sa svojim karakterističnim zvukom, sporijim ritmom i prostranim vagonima i dalje prizivaju nostalgiju kojoj je teško odoljeti. A u tom svijetu željeznice jedno ime postalo je pravi globalni sinonim za čisti luksuz, misterij i glamur: dobro došli u Orient Express!

Priča o najslavnijem vlaku svih vremena zaživjela je zahvaljujući belgijskom poduzetniku Georgesu Nagelmackersu koji je u 19. stoljeću posjetio Ameriku i ostao fasciniran razvojem željezničkog prometa u toj zemlji. Po povratku u Europu odlučio je stvoriti nešto slično, ali s europskim potpisom: zamislio je vlak koji neće biti samo prijevozno sredstvo, nego najluksuzniji putujući hotel, mjesto uživanja i prestiža.

Nakon godina pregovora s nacionalnim željezničkim tvrtkama, Nagelmackersova kompanija Compagnie Internationale des Wagons-Lits (CIWL) uspjela je u tom naumu. Kako bi testirao svoj ambiciozan projekt, Nagelmackers je u listopadu 1882. organizirao probnu vožnju ”Train Éclair de Luxe” (”Luksuzni munjeviti vlak”) na relaciji Pariz – Beč.

Nakon uspješne probe, 5. lipnja 1883., krenuo je i prvi redovni vlak službeno nazvan Express d’Orient. No pravi ”boom” uslijedio je 4. listopada 1883., kad je s pariškog kolodvora Gare de Strasbourg (danas Gare de l’Est) počelo svečano putovanje koje je rutu produžilo prema istoku. U vlaku je bilo svega 40-ak putnika, uključujući i novinare.

Taj marketinški potez bio je pun pogodak. Oduševljeni reporteri raspisali su se o dotad neviđenom luksuzu: vunenim i svilenim pokrivačima, udobnim foteljama i preukusnoj hrani. Francuski naziv Express d’Orient s vremenom je postao Orient Express, a sve ostalo je povijest.

Na toj listopadskoj vožnji, koja je trajala 13 dana jer se dio puta prema tadašnjem Carigradu, danas Istanbulu, morao prevaliti i brodom, putnicima je poslužena večera za pamćenje: kamenice, juha, talijanska tjestenina, goveđi file s krumpirima, piletina ”à la chasseur” i više vrsta kolača. Nedugo nakon toga Orient Express postao je omiljen među elitom, diplomatima, poslovnim ljudima i članovima kraljevskih obitelji.

Kako i priliči bogatoj klijenteli, vlak je imao grijanje na ugljen, ventilatore, a u svakoj kabini bio je toalet s umivaonicima, ali bez tuša. No uzmemo li u obzir da je tijekom godina u Orient Expressu bilo posluženo više od milijun večera u nekoliko sljedova, luksuz je očito bio na visokoj razini.

Iako je u samim počecima vlak vozio kombiniranim rutama, od 1889. uspostavljena je direktna željeznička linija od Pariza do Istanbula, trajno povezujući zapad i istok Europe. Tijekom 1930-ih istodobno su prometovale čak tri različite linije: zvale su se Orient Express, Simplon Orient Express i Arlberg Orient Express.

Vlak je tijekom godina bio i poprište nekih uzbudljivih događaja. Godine 1891. bio je meta lopova, 1892. u njemu je izbila epidemija kolere, a 1929. zbog strašne mećave u Turskoj čak pet dana ostao je zaglavljen u snijegu. Navodno je upravo taj incident inspirirao slavnu britansku spisateljicu Agathu Christie da napiše svoj kultni kriminalistički roman ”Ubojstvo u Orient Expressu”, čime je vlaku osigurala vječnu slavu.

Širenjem mreže luksuznih željezničkih linija početkom 20. stoljeća brojne europske metropole nastojale su osigurati svoje mjesto na rutama Orient Expressa. Kad je nakon Prvog svjetskog rata uspostavljen Simplon Orient Express, koji je preko Milana, Venecije, Trsta i Zagreba povezivao Pariz s Istanbulom, glavni grad Hrvatske postao je važna postaja na tom putu. No dolazak sve većeg broja imućnih putnika otvorio je novo pitanje: gdje ih smjestiti? Zagreb je tad imao nekoliko uglednih hotela, ali nijedan nije mogao zadovoljiti standarde na koje su bili naviknuti putnici ovog vlaka.

Zato je početkom 1920-ih pokrenut projekt izgradnje novog reprezentativnog hotela u neposrednoj blizini Glavnog kolodvora. Hotel Esplanade otvoren je 1925., a od samog početka bio je zamišljen kao luksuzno odredište za putnike koji su kroz Zagreb prolazili na relaciji između Pariza i Istanbula. Hotel je vrlo brzo postao simbol elegancije: raskošni interijeri, vrhunska usluga i atraktivna lokacija učinili su ga jednim od najprestižnijih hotela u ovom dijelu Europe.

Iako je izbijanje Drugog svjetskog rata prekinulo zlatno doba međunarodnih željezničkih putovanja, Esplanade je nastavila graditi svoju reputaciju. Tijekom desetljeća ugostila je brojne slavne osobe, među kojima su bili Alfred Hitchcock, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Sophia Loren, Orson Welles, Louis Armstrong i kraljica Elizabeta II.

Nakon Drugog svjetskog rata sve se mijenja. Nova politička podjela Europe i sve snažniji razvoj zračnog prometa postupno su smanjivali važnost međunarodne željeznice. Linije Orient Expressa sve su kraće, a pada i broj putnika. Izravna veza s Istanbulom ukinuta je 1977., posljednji vlak pod imenom Orient Express iz Pariza prema Beču krenuo je 8. lipnja 2007., a iz europskih voznih redova potpuno je nestao 14. prosinca 2009.

Posljednji luksuzni Orient Express kroz Zagreb je prošao 1939. Iako legendarni vlak više ne prometuje u svom izvornom obliku, njegova priča i dalje živi. A jedan od njezinih najljepših tragova ostao je upravo u Zagrebu, u hotelu Esplanade, koji gotovo stoljeće nakon otvorenja i dalje podsjeća na zlatno doba luksuznih putovanja željeznicom.