Od „zaostale” komunističke države do drugog najvećeg svjetskog gospodarstva: kako je Kina uspjela postati velesila

Fotografije: Shutterstock, Pixabay
piše Putni Kofer

Kina je možda jedna od najvjerojatnijih priča o gospodarskom razvoju u novijoj povijesti. U posljednjih 25 godina, gospodarstvo zemlje brzo se širilo, izvlačeći više ljudi iz siromaštva nego bilo gdje drugdje u svijetu. Dok je uspon Kine kao izvozne sile postao očit početkom ovog stoljeća, priča o uspjehu ove zemlje počela je puno ranije. Potkraj 1970-ih započela je niz reformi kako bi unaprijedila svoje gospodarstvo i otvorila se svijetu. U to je vrijeme njezin udio u globalnoj trgovini iznosio manje od 1%.

Nerazvikani gradovi u Europi koje vrijedi posjetiti ovog proljeća: osvajaju ljepotom, šarmom, arhitekturom i životom koji teče njihovim ulicama

Nixonov posjet Kini 1972. bio je prvi potez u formalnoj normalizaciji odnosa između SAD-a i Narodne Republike Kine. Ovo je ujedno i prvi put da je jedan predsjednik SAD-a posjetio NR Kinu, koju je SAD do tada smatrao jednim od najvećih neprijatelja. Otkako se otvorila vanjskoj trgovini i ulaganjima i provela reforme slobodnog tržišta 1979., Kina se svrstala u najbrže rastuća gospodarstva u svijetu, s prosječnim rastom realnog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9,5% do 2018., tempom koji Svjetska Banka opisuje kao “najbržom održivom ekspanzijom velikog gospodarstva u povijesti.”

STOTINE MILIJUNA LJUDI IZAŠLO IZ SIROMAŠTVA

Takav rast omogućio je Kini da u prosjeku udvostruči svoj BDP svakih osam godina i pomogao izvući procijenjenih 800 milijuna ljudi iz siromaštva. Kina je postala najveće svjetsko gospodarstvo (prema paritetu kupovne moći), najveći proizvođač, trgovac robom i posjednik deviznih rezervi. To je zauzvrat učinilo Kinu glavnim komercijalnim partnerom Sjedinjenih Država, te je postala najveći trgovački partner SAD-a, najveći izvor uvoza i treće najveće izvozno tržište.

Tijekom proteklih nekoliko desetljeća, gospodarski razvoj Kine izvukao je stotine milijuna ljudi iz siromaštva i rezultirao rastućom srednjom klasom. Kućanstva srednje klase imaju dovoljno prihoda da zadovolje svoje primarne potrebe – hranu, odjeću i nekretninu – uz nešto raspoloživog prihoda za dodatnu potrošnju i štednju. Godine 2000. kineska srednja klasa činila je samo tri posto stanovništva. Do 2018. taj se broj popeo na više od polovice stanovništva, što čini gotovo 707 milijuna ljudi.

U kojem hrvatskom gradu živi najviše mladih? U slikovitom rekorderu četvrtina stanovnika ima manje od 20 godina, a svaki peti ima između 15 i 29 godina

Kina je u samo tri godine (2011. – 2013). potrošila više betona nego što su Sjedinjene Američke Države potrošile tijekom čitavog dvadesetog stoljeća. U tom je razdoblju u Kini ugrađeno 6,6 gigatona betona dok je u Americi ta cifra od 1901. do 2000. godine iznosila 4,5 gigatona.

NO KAKO JE SVE POČELO?

Pristupanje WTO-u 2001. omogućilo je Kini da dramatično proširi svoj izvoz u ostatak svijeta. Od tada se povijest pisala brzo. Do 2010. Kina je već bila neprikosnoveni svjetski prvak u izvozu. Uspon ovog trgovačkog titana bio je i cijenjen i preispitivan. Većinu pritužbi upućenih WTO-u činile su tekuće trgovinske nesuglasice između Sjedinjenih Država i Kine. Dok se životni standard u Kini uvelike poboljšao, nova industrijska moć dovela je do krivotvorina i upravo je zbog fake proizvoda Kina često bila u prijeporima s SAD-om.

SVJETSKI PRVACI U KRIVOTVORENJU TORBICA

Prema Europolu, 86% svih krivotvorina u svijetu potječe iz kontinentalne Kine i Hong Konga. U 2016. globalna trgovina krivotvorinama za sve artikle, od torbica preko elektronike do softvera, procijenjena je na 461 milijardu dolara, što je oko 2,5% ukupne trgovine u svijetu. To je više od globalne trgovine drogom. Unatoč donošenju propisa o intelektualnom vlasništvu (IP), svjetska trgovina krivotvorenom robom gotovo se udvostručila od 2008., a svjetski gubici pretrpljeni zbog krivotvorenja iznosili su 323 milijarde dolara u 2017.

Unatoč tome, kineski izvoz pokazao se otpornim ne samo na ovaj stalni niz pritužbi, već i na trgovinske napetosti sa Sjedinjenim Državama i pogoršanje odnosa s Europskom unijom – u ožujku 2021. EU je uveo svoje prve sankcije protiv Kine od 1989. godine. No važnost Kine za globalnu proizvodnju u većini sektora, od preciznih instrumenata i industrijskih strojeva do računala i pametnih telefona, neprestano se povećavala tijekom posljednja dva desetljeća.

Zahvaljujući svom ogromnom trgovinskom suficitu u posljednjih nekoliko godina, Kina je postala najveći svjetski izvoznik i druga je među najvećim svjetskim uvoznicima. Unatoč svojim strogim politikama, zemlja je prilično otvorena prema vanjskoj trgovini.

KINESKI STUDENTI HRLE U INOZEMSTVO

Samo 3,3% stanovništva živi ispod granice siromaštva, a Kina danas broji oko 20 posto svjetske populacije. Rast čini Kinu svjetskim gospodarskim liderom koja je i sada najveći svjetski proizvođač aluminija i čelika. Kineske tehnološke tvrtke brzo su postale vodeće na tržištu, Huawei je vodeći svjetski proizvođač mobilne opreme, no brzim širenjem je postao svjetski lider u razvoju 5G tehnologije.

Sukladno ekonomskom rastu, novostvorena kineska srednja klasa počinje se ponašati slično kao i u ostatku svijeta – počinju trošiti više. Na primjer, prodaja osobnih vozila u Kini kontinuirano je rasla 26 uzastopnih godina do 2017., kada je prodano 24,7 milijuna osobnih vozila. Prodaja u Kini je pala posljednjih godina, na 21,4 milijuna osobnih vozila u 2019., ali kinesko tržište još uvijek čini otprilike jednu trećinu globalne prodaje.

Veća ekonomska sredstva također su stvorila nove mogućnosti obrazovanja. Između 2000. i 2018. godišnji upis u institucije za visoko obrazovanje porastao je više od sedam puta, sa 7,6 posto na 53,8 posto. Mnogi studenti hrle u inozemstvo kako bi studirali. Godišnji broj odlaznih studenata popeo se s oko 285 000 u 2010. na preko 662 000 u 2018., a većina ih odlazi studirati u SAD, UK, Australiju i Kanadu.

EKSPANZIJA KINESKOG TURIZMA

Kineski turizam, kako unutar Kine tako i u inozemstvu, bilježi značajan porast. Kinu je 2018. posjetilo 5,5 milijardi turista, potrošivši više od 773 milijarde dolara. Godišnja potrošnja kineskih putnika u inozemstvu također je porasla, sa 14,2 milijarde dolara u 2000. na preko 277,2 milijarde dolara u 2018. Oni prvenstveno posjećuju azijske zemlje, uključujući Japan, Tajland i Južnu Koreju, ali putuju i dalje. Prema američkoj Upravi za međunarodnu trgovinu, oko tri milijuna kineskih posjetitelja putovalo je u SAD 2018., što Kinu čini petim najvećim izvorom turista u SAD.

Pandemija COVID-19 dodatno je pokazala ključnu ulogu koju Kina ima u globalnom gospodarstvu. Početkom 2020. godine, kada su infekcije COVID-19 sve više rasle diljem zemlje, proizvodni procesi diljem svijeta su zastali ili usporeni zbog prekida s kojima su se suočavali kineski dobavljači. U 2021. kineski trgovinski oporavak od krize bio je impresivan. U prvom tromjesečju ove godine njezin je izvoz porastao za gotovo 50% u odnosu na prethodnu godinu, na oko 710 milijardi dolara.

ŠTO JE SLJEDEĆE ZA KINU KAO SVJETSKU EKONOMSKU SILU?

No, kineskom gospodarstvu trenutno ne cvjetaju ruže jer nove prognoze Svjetske banke pokazuju da će s rastom zaostajati za ostatkom Azije po prvi puta u više od 30 godina. A ako je suditi po izvješćima, drugom najvećem svjetskom gospodarstvu izgleda na naplatu dolaze provođenje ‘zero-covid’ politike i problemi na tržištu nekretnina. Izgledi rasta BDP-a su se znatno pogoršali u posljednjih godinu dana, čemu je, između ostalog, kumovala politika suzbijanja Covida na kojoj inzistira kineski predsjednik Xi Jinping.

Analitičari su uglavnom smatrali da Kina neće ostvariti ciljani gospodarski rast oko 5,5 posto za 2022. godinu koji je ranije predviđan, po prvi puta od 2015. godine. Gospodarstvu vrijednom 18.000 milijardi dolara ove su godine naštetile široke mjere zatvaranja zbog pandemije covida, uključujući i potpuna zaključavanja gradova poput Šangaja. Kineski bruto domaći proizvod je u prvom polugodištu porastao samo 2,5 posto na godišnjoj razini, a zabrinutost zbog recesije u svijetu, neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i zabrinutosti zbog ponovljenih obustava rada uslijed covida raste…

PODIJELI ČLANAK