Najljepši božićni običaji: blagdani u Hrvatskoj mirišu na kolače i veselje, vremena se mijenjaju, ali one najljepše stvari ostaju iste

Foto: Canva
piše Putni Kofer

Zajedničko pečenje mirisnih kolača, pa kićenje jelke uz božićne pjesme, kuglicu po kuglicu, sve do najsvečanijeg trenutka, postavljanja zvijezde na njezin vrh… Najljepše doba godine je tu, obitelji se okupljaju oko bogate trpeze, slave tradiciju i uživaju u toplini i zajedništvu. Svaki kraj Lijepe naše ima svoje običaje, male stvari koje ovo doba čine još ljepšim, no neki božićni običaji njeguju se svugdje, od istoka do juga. Istražili smo kako se Božić slavio nekad, pronašli najčešće blagdanske običaje u kontinentalnom dijelu zemlje i provjerili kojih će se tradicija i ove godine sjetiti brojne obitelji u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

Nerazvikani gradovi u Europi koje vrijedi posjetiti ovog proljeća: osvajaju ljepotom, šarmom, arhitekturom i životom koji teče njihovim ulicama

VREMENA SE MIJENJAJU, ALI ONE NAJLJEPŠE STVARI OSTAJU ISTE

Iako se vremena mijenjaju, neke stvari, one najljepše, ostaju iste. Prekrasno okićeni gradovi i mjesta tijekom cijelog se prosinca pripremaju za dolazak najomiljenijeg blagdana. Božić miriše na kolače, na vanilin kiflice, šape, krancle, medene i bijele pite, tradicionalne slastice koje se i danas pripremaju po receptima iz starih bakinih bilježnica. Slatka i slana jela kao što su kruh ili mlinci s koprivom, prgice, medenjaci, bijeli žganci, i danas se pripremaju kao nekad, sa sjećanjem na marljive majke, bake i prabake koje su nam te recepte ostavile u nasljeđe. A kako su te bake i njihove obitelji provodile ove dane? Nešto drugačije, ali jednako svečano i veselo.

NA BADNJAK SE UKRAŠAVALA SAMO JEDNA ZIMZELENA GRANA, A MLADI SU SAMI IZRAĐIVALI UKRASE

Badnjak je uvijek bio užurban dan tijekom kojeg se sve pripremalo za veliki blagdan. Uređivala se kuća kako bi malog Isusa dočekalo sve čisto i uredno, kuhala se posna hrana, obično grah i krumpir kuhan u ljusci, pripremali ukrasi za božićno zelenilo. Naime, sve do sredine 20. stoljeća nije se ukrašavalo cijelo stablo, već jedna zimzelena grana. Ukrase su izrađivali mladi radeći mašnice od krep papira, bojali su se orasi, izrađivali lančići od papira, slame ili perja. Nekad su se lančići izrađivali i od suhog voća, što je posebno oduševljavalo najmlađe koji su se suhim voćem sladili u vrijeme kada su slatkiši bili rijetkost.

Na Badnjak navečer glava kuće, najstariji muškarac, unosio bi u sobu slamu, koja se nazivala i Božić, i simboličnim pozdravom naznačio početak božićne svečanosti. Obitelj je potom odlazila na polnoćku, nakon koje bi sve bilo spremno za najvažniji dan. Na sam Božić sve je bilo obilnije i svečanije. Na pomno uređenom božićnom stolu obavezno se našla juha, kuhano meso s hrenom, a potom pečenka.

Najljepši dvorci u Europi čuvari su prošlosti i intrigantnih priča: ovih deset svaki zaljubljenik u povijest mora posjetiti barem jednom u životu

OBITELJSKO OKUPLJANJE UZ HLADETINU NAKON POLNOĆKE

U Podravini je bila omiljena guska, u Slavoniji prase, ali najvažnije je bilo da je meso pomno odabrano i brižno pripremljeno. Od davnina se na istoku zemlje pripremala i hladetina, koju se nerijetko kušalo usred noći, već nakon polnoćke, kada bi se obitelj okupila oko stola prije polaska na počinak. Danas je na stolu za Badnjak nezaobilazna riba, najčešće riječna, iz nekog od brojnih lokalnih ribnjaka, no na neke je stolove i na kontinentu iz dalekih zemalja stigao bakalar. Tradicionalni kolači nadopunjeni su i nekim modernijima, za Božić gusku i prasetinu nerijetko zamjenjuju purica ili patka, a fantastična lokalna vina svaki blagdanski ručak čine još svečanijim. Ali ono najvažnije, zajedništvo i uživanje u hrani i veselju, ostalo je isto.

PODIJELI ČLANAK