Putovanja nisu samo prilika da se opustimo, odmorimo od ustaljene rutine i posjetimo svjetski poznate znamenitosti, već i da otkrijemo nešto novo o drugim kulturama s kojima dijelimo isti zrak na istoj planeti. Kada se otisnemo u neke nove avanture, najbolje možemo prepoznati ljepotu različitosti koja nas okružuje. Sve dok ne dobijemo priliku da se sami uvjerimo u to, uvijek možemo zadržati radoznalost te iz udobnosti vlastitog doma istražiti što se sve krije u raznim kutevima svijeta. Upoznajte najzanimljivija plemena na svijetu čije priče inspiriraju!
NYISHIS, INDIJA
U sjeveroistočnoj Indiji, točnije u saveznoj državi Arunachal Pradesh živi čak 26 domorodačkih plemena, a Nyishi je jedno od najvećih. Nazivaju se potomcima Abo-Tani, mitskog božanskog bića i koriste se tibetansko-burmanskim jezikom premda još uvijek nisu razvili vlastito pismo. Upravo zbog toga se kultura, legende, folklor, rituali i povijest prenose usmenom predajom, a to je jedno od njihovih najpoznatijih obilježja.
Za razliku od velikog broja modernih društava, Nyishis je izuzetno napredan kolektiv u kojem ne postoji rodna neravnopravnost, posebice kada se donose velike zajedničke odluke što je zasigurno jedan od razloga zašto žive ispunjen i harmoničan život. Za Nyishise još kažu da su pristupačni, otvoreni i uvijek nasmiješeni. Život shvaćaju onakvim kakav on jest te nikada neće pribjeći nedopuštenim sredstvima kako bi ispunili osobne ciljeve.
RUNGUS, BORNEO
U kraju Sabah, na malezijskoj strani otoka Bornea smjestila se kultura koja se naziva Rungus. Zanimljivo je da se život ove skupine velikim dijelom vrti oko pripreme i konzumacije hrane koju sami uzgajaju na zemlji u obiteljskom vlasništvu. Osim jela, za ovu je zajednicu važna izrada gonga. Naime, u obližnjem selu Kampung Sumangkap ljudi proizvode raznolike žičane i drvene instrumente od kojih je za ovu zajednicu najvažniji već spomenuti gong. Taj instrument podrazumijeva vrhunsku izradu čija tradicija seže u davnu prošlost, a koristi se u svim važnim ritualima i velikim događajima.
U današnje vrijeme Sabah je sve atraktivniji za turiste iz svih krajeva svijeta, što uvelike pomaže Rungus zajednici koja uz turizam sama sebe financira i održava zahvaljujući tradicionalnom ručnom radu. Iako sve više mladih odlazi u veće gradove u potrazi za poslom, još uvijek postoji puno načina kako da pridonesu zajednici te osiguraju posao za sebe i svoju obitelj unutar plemena.
PLEME HMONG, VIJETNAM
Mala etnička grupa u sjevernom Vijetnamu, pleme Hmong živi u selima Sapa, Supan, Lao Chai i Cat Cat. Poznato je po tome što njeguje feminističke vrijednosti i rodnu jednakost, a većina Hmong obitelji uvažava i muškarca i ženu kao ravnopravne u privređivanju za obitelj. U svakodnevnom životu žena koriste svoja tkalačka znanja, dok muškarci najčešće brinu o stoci i poljoprivrednom uzgoju. Osim toga, mnoge pripadnice plemena rade kao turistički vodiči pa organiziraju ture po okolnim selima te tako dodatno doprinose čitavoj zajednici.
SAMA-BAJAU, FILIPINI
Nomadsko pleme koje se često naziva i morskim ciganima, Sama-Bajau ljudi nastanjuju jugoistočnu Aziji, točnije oceanska prostranstva Filipina, Indonezije i Malezije. Poznati i kao Bajo, ova zanimljiva zajednica karakteristična je po tome što su svi pripadnici vrhunski ribari i morski lovci. Sami izrađuju čamce na kojima plove i love, a velik dio njih čitav život provede na moru. Ipak, danas se mnogi pripadnici plemena odlučuju živjeti na čvrstom tlu gradeći karakteristične kuće koje stoje na visokim štulama. Zanimljiv je podatak da u prosjeku mogu držati dah čak 5 minuta kada love pod vodom.
TORAJA, INDONEZIJA
Otok Sulawesi u Indoneziji okružen je idiličnim planinama, a u njihovoj se dolini nalazi i zemlja plemena Toraja. Ono po čemu se izdvajaju od ostatka obližnjih zajednica su vodeni bizoni koji njima predstavljaju svetu životinju i nešto najvažnije što mogu posjedovati. Prekrasan je prizor gledati kako ljudi timare ovu spektakularnu životinju te joj ukrašavaju rogove bojama, cvijećem i raznolikim lišćem. Čak su i njihove nastambe građene u obliku bizonovih rogova.
Osim toga, nevjerojatno iskustvo je svjedočiti plemenskim sprovodima koji su izuzetno važni za čitavu njihovu kulturu. Naime, kada netko umre, oni to tumače kao da se osoba samo razboljela te tijelo preminulog ostaje u svojoj obiteljskoj kući u lijesu. U međuvremenu, obitelj će krenuti prikupljati sredstva potrebna za sahranu, a to može potrajati i do godinu dana. Budući da vjeruju kako duh može napustiti tijelo preminule osobe samo ako se žrtvuje jedan vodeni bizon, kasnije će ga pripremiti kako bi se cijela zajednica nahranila i u pozitivnom duhu ispratrila dušu pokojnika na drugi svijet.
SAMI, LAPONIJA
Kultura Sami karakteristična je za teritorij Laponije, točnije jedna je od najstarijih u regiji Sápmi koja uključuje sjevernu Švedsku, Finsku, Norvešku i Kola Peninsulu u Rusiji. Potrebno je istaknuti da se radi od potomcima nomadskih plemena koja su prije više tisuća godina nastanila sjever Skandinavije. Ono što je karakteristično za Sami kulturu su sobovi koji su izuzetno važni za način života plemena i cijele zajednice. Budući da su i sami potekli od nomada koji migriraju od mjesta do mjesta vodeći krda sobova, Sami se poistovjećuju s ovom plemenitom životinjom te ju na neki način i štuju.
Danas Sami većinom žive u modernim nastambama, a preživljavaju od uzgoja sobova, ribolova i lova po obali te fjordovskim prostranstvima. Njihova tradicionalna odora je također zaštitni znak zajednice, a poznata je kao Gakti. U njih se odijevaju za vrijeme raznih proslava, zabava, festivala, vjenčanja, krštenja, sprovoda i ostalih posebnih prigoda. Zanimljivo je da postoji čak devet različitih jezika ove zanimljive skupine, ali danas se koriste samo tri. Osim toga, imaju svoje predstavnike u parlamentima u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj. Kako bi izvještavali o bitnim problemima i događajima koji se tiču njihove zajednice izdaju i vlastite novine te vode emisije na radiju.
