Toliko je neobičnih i živopisnih kultura na svijetu da nam je ponekad teško u potpunosti ih razumjeti, no upravo tu leži ljepota različitosti. Svaki dan je nova prilika da upoznamo neki novi način života, bizarne običaje i nesvakidašnje prizore, a kada govorimo o domorodačkom plemenu Yanomami iz prekrasne Amazone možemo računati na sve navedeno. Ova jedinstvena zajednica najviše pažnje privlači nesvakidašnjim pogrebnim ritualom koji uključuje konzumaciju pokojnika. Yanomami pleme je jedno od rijetkih koje odolijeva vanjskim utjecajima i modernizaciji zapadnog svijeta, sve kako bi očuvalo svoju specifičnu svakodnevicu i kulturno naslijeđe.
YANOMAMI – IZOLIRANO AMAZONSKO PLEME KOJE ŠTUJE TLO PO KOJEM HODA
Yanomami je ime najvećeg izoliranog plemena u Južnoj Americi, a vjeruje se da su prvi domorodački doseljenici na to područje stigli prije 15.000 godina migrirajući iz Azije i Amerike preko Beringskog tjesnaca. Radi se o društvu koje se sastoji od vještih lovaca i posvećenih zemljoradnika koji vladaju tropskim šumama Sjeverne Amazone, na obje strane granice između Brazila i Venezuele. Štoviše, mnogi će cjelokupnu površinu koja im pripada slikovito usporediti s dvostrukom veličinom Švicarske. U Brazilu danas živi gotovo 13.000 Yanomami domorodaca koji su raspodijeljeni u 228 zajednica, a procjenjuje se da ih je ukupno 26.000.
Antropolozi koji su imali čast susresti se s ovim plemenom kažu da ime Yanomami dolazi od izraza „yanõmami thëpë“, koji u prijevodu znači „ljudsko biće“. Ovaj miroljubivi narod svoju zemlju „urihi“ drži svetom i ne dozvoljava nikakve intervencije ili mogućnost za gospodarsku eksploataciju. Šumska i kopnena prostranstva koja im pripadaju za njih su živući entiteti, njihov dom koji je dio kompleksne kozmološke dinamike te razmjene između božanskih i zemaljskih bića. Izuzetno su spiritualni te upravo zato smatraju da priroda i svako drvo, kamen i planina imaju dušu.
NEMAJU VLADARA PA SE SVE ODLUKE DONOSE RAZGOVOROM IZMEĐU ČLANOVA
Yanomami žive u velikim kućama kružnog oblika koje se nazivaju yanos, a u neke od njih može se komotno smjestiti čak 400 ljudi. U središnjem dijelu tih simpatičnih građevina izvode se rituali, organiziraju plemenske gozbe te odvijaju raznolike aktivnosti. Svakoj obitelji pripada jedno ognjište na kojem mogu pripremati hranu tijekom dana te oko kojeg noću postavljaju prostirke i viseće mreže za spavanje. U plemenu vlada izuzetno jak osjećaj zajedništva, ali i jednakosti. Svaka je zajednica nezavisna od druge te zbog toga ne poznaju koncept vladara ili vođe. Sve se odluke donose putem konsenzusa do kojeg dolaze čestim i dugim debatama u kojima svatko ima pravo glasa.
Ipak, kao i u većini amazonskih plemena postoji podjela poslova. Muškarci su zaduženi za lov u kojem su im najčešće žrtve tapiri, majmuni i jeleni, a zanimljivo je da lovac nikada ne jede meso životinje koju je sam ubio. Običaj je takav da svoj plijen dijeli drugima, a meso koje jede je ono koje dobije od drugih lovaca. Žene, s druge strane, obrađuju zemlju, brinu o vrtovima u kojima raste 80 posto onoga što pleme jede. Osim toga, skupljaju raznolike orašaste plodove, sjemenke, školjke i insekte. Med je posebno ukusna i tražena namirnica pa možda baš zato ovaj narod poznaje i proizvodi čak 15 različitih vrsta meda.
PROCES ŽALOVANJA JE DUG, A JUHA OD POKOJNIKA JE IDEALNA ZA OSLOBAĐANJE DUŠA
Iako zajednice nemaju klasične poglavice, mogli bismo reći kako seoski šamani ispunjavaju ulogu duhovnih vođa. Oni su ti koji kontroliraju duhove, a to čine pomoću halucinogenog pripravka poznatog kao yakoana. Zahvaljujući tome postižu trans kroz koji upoznaju bića „s onog svijeta“, tzv. xapiripë. Osim šamanskih rituala, ovaj je narod poznat i po nekim običajima koji na prvu možda zvuče previše bizarno za svačiji ukus, no iza svakog od njih krije se objašnjenje. Takav je slučaj i sa sprovodnom praksom koja podiže mnoge obrve neupućenih promatrača dok je u stvarnosti utemeljena na tisućama godina starim vjerovanjima i plemenskoj tradiciji.
Yanomami su pleme koje vjeruje da duša mora biti zaštićena čak i onda kada napusti tijelo, a najbolji način za spokojnu tranziciju iz fizičkog u duhovni svijet, smatraju, jest spaljivanje tijela koje se potom konzumira. Točnije, ovakva nekonvencionalna praksa započinje kremacijom nakon koje prisutni boje svoja lica nastalim pepelom. Uz pjesmu i naricanje izražavaju tugu zbog gubitka pokojnika. Nakon toga skupljaju kosti izgorenog tijela te ih pretvaraju u prah koji pak pomiješan s pepelom i bananom čini juhu koju svi konzumiraju. Yanomami smatraju da je upravo to jedini način kako bi nestali svi ostaci materijalnog postojanja umrle osobe te kako bi duša postigla vječni mir.
IZAZOVI MODERNE SADAŠNJICE I NEIZVJESNE BUDUĆNOSTI
Zbog prirodnih bogatstava i geografskog položaja koji je oduvijek primamljiv raznim pustolovima iz zapadnog svijeta, zemlja Yanomamija često je bila mjesto sukoba i stradanja. Do dan danas tisuće lovaca na zlato ilegalno dolaze na njihov teritorij i eksploatiraju rude. Osim što ih nasilno iskorištavaju, plemenu već stoljećima donose zarazne bolesti, poput malarije i ospica, dok istovremeno zagađuju zemlju i vodu visokim razinama žive.
Upravo zbog toga, svakim danom raste i potreba za osnivanjem udruga te pokretanjem inicijativa za zaštitu domorodačke zemlje i prava. Još 2004. godine osnovana je Hutukara, organizacija koja se sastoji od 11 Yanomami regija u Brazilu i čini sve što može kako bi osigurala mir i poštivanje integriteta ovog naroda. Također, 2011. godine Yanomami iz Venezuele su se udružili u posebnu organizaciju Horonami, a domoroci iz ostalih regija se svakodnevno okupljaju u slična udruženja. Možemo se nadati da će to poslužiti kao dobar primjer cijelom svijetu u zajedničkoj misiji da sa svakim narodom i kulturom ostvarujemo miran i skladan suživot.
– – –
Potražite inspiraciju za putovanje ili vikend izlet na našem Facebook profilu ili nas zapratite na Instagramu i Tik Toku.
