Naizgled tako jednostavne, a ipak s toliko nijansi i trikova koji čine razliku. Jedemo ih u hodu, s nogu na adventu, za stolom s obitelji, posipane samo šećerom u prahu ili obilno zalivene čokoladom. Kada su fritule u pitanju, sve je dozvoljeno, jedino je obavezno u njima uživati, po mogućnosti uz puno smijeha i u dobrom društvu! Fritule su klasik koje mnoge asocira upravo na adventsko i božićno vrijeme, a posebno su ponosni na njihovu bogatu tradiciju pripreme u šibensko-kninskom kraju. Jeste li znali da se ovdje čak i natječu u pripremi fritula? Tako je, ako vjerujete da baš vi pravite najbolje, priliku za „ukrstiti kuhače” s drugim entuzijastima imat ćete već 17. prosinca kada se na blagdan Proslave ili Osmine u šibenskom parkiću održava Fritulada.
OSMINA JE JEDINSTVENA PROSLAVA 17. PROSINCA KARAKTERISTIČNA ZA ŠIBENSKI KRAJ
Proslava osmog dana prije Božića, nazvana Osmina ili jednostavno Proslava, jedinstvena je za šibenski kraj. Nekad su se baš na 17. prosinca okupljali prijatelji i obitelji, frigale su se fritule, pila rakija, izlazilo se na Poljanu, glavni gradski trg, gdje bi se pjevalo i plesalo dok se ne bi oglasila crkvena zvona. Taj običaj živi i danas kada se osam dana uoči Božića na ulicama Šibenika druži i staro i mlado, a pobjednici koji imaju najbolji recept za ovu tradicionalnu slasticu osvajaju naslov „Zlatne fritule“. Ovo natjecanje svake godine privlači sve više natjecatelja, ali i posjetitelja koji ne propuštaju kušati slavnu blagdansku slasticu u različitim varijantama pripreme.
Da se Šibenčane pita, fritule bi se jele svaki dan, ali onda ne bi bile posebne, pa ih prave i jedu za Proslavu, pa dan uoči Božića, na Staru godinu, na Veliki Petak, na imendan, rođendan, ma svaki dan koji nije kao i svaki drugi. Toliko ih vole i poštuju!
ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA POTVRDILA: U PEKI I RAŽNJU UŽIVALO SE I PRIJE 8000 GODINA
A prije fritula valja pojesti nešto slano, konkretno, možda kakav bakalar ili meso pod pekom – ako uživate u ovim slavnim jelima, znajte da su arheološka istraživanja otkrila da su još prije 8000 godina na ovim prostorima uživali u peki, roštilju i ražnju.
Jelo koje zahtijeva posebno strpljenje u pripremi je bakalar, namirnica za koju se mnogi pitaju kako je uopće dospjela na hrvatske stolove pored toliko svježe ribe koja je oduvijek bila dostupna na našoj obali. Odgovor se krije u vladavini mletačke republike koja je s dalekih sjevernih mora davno na ove prostore donijela sušeni bakalar koji se pripremao samo u posebnim prigodama i taj se običaj zadržao do danas.
Kao što svaka kuća ima svoj recept za fritule, tako se u svakoj drukčije priprema bakalar. Ključno je da se na vrijeme riba namoči da omekša i onda se od omekšale ribe prave različite delicije: bakalar na brudet, bakalar na bijelo, tučeni bakalar s krumpirom… Kakva sve jela Šibenčani i ljudi iz ovog kraja znaju spremiti od bakalara možete doznati na večeri bakalara na Zlarinu ili tradicionalnoj Fešti od bakalara koja se na sam Badnjak održava u Vodicama.
U JELIMA OD BAKALARA UŽIVAJTE NA ADVENTSKIM DOGAĐANJIMA
Tijekom cijelog mjeseca, sve do Badnjaka, u jelima od ove cijenjene ribe sa sjevera možete uživati u restoranima i konobama šibenskog kraja gdje su pripremili posebne menije u kojima je glavna zvijezda bakalar. Bakalar možete kušati i na adventskim događanjima diljem Šibensko-kninske županije, od slavnog Parkića u Šibeniku, pa sve do Jezera, Betine, Tribunja…
A nakon posnih fritula i bakalara, kada je vrijeme za nešto konkretnije, obavezno probajte luganige, šibenske božićne kobasice koje se pripremaju u prosincu i siječnju, a čiji se recept brižno čuva već 300 godina. Kobasice su ukusan spoj teletine i svinjetine, s tajnim začinima koje im daju jedinstven okus. Njihova priprema ima bogatu tradiciju. Otkriveno je, primjerice, da je u 19. stoljeću u gradu radilo 25 mesara, od kojih je najmanje 10 pripremalo luganige. Svjedok tome su i danas vidljive kuke na koje su se kobasice vješale. Tada nisu bile baš jeftine pa su ih uglavnom jeli plemići, a s vremenom su postale svakodnevna hrana i običnih Šibenčana.
Blagdansko vrijeme u Šibeniku i okolici vrijeme je slavljenja bogate tradicije koju ovaj kraj čuva. Osim fritula, bakalara i luganiga, ovdje se u blagdansko vrijeme jede pašticada, kuha se brudet, peku se kroštule, a sve se zalijeva dobrim lokalnim vinima ili, neizostavno, jakim alkoholnim pićima kao što je šibenska travarica.
Blagdani u Šibensko-kninskoj županiji prilika su da uplovite u bogatu i inspirativnu gastronomsku povijest ovog kraja, koja će vas nadahnuti da se i sami okušate u pripremi nekog od tradicionalnih jela ili se naprosto prepustite u ruke onima koji ih najbolje znaju pripremati.
