U ovom selu ljudi se sporazumijevaju zviždanjem, a njihov ”ptičji jezik” priznao je čak i UNESCO

Komunikacija je oduvijek bila sastavni dio čovjekovog života. Tijekom stoljeća, stanovnici našeg planeta proveli su puno vremena usavršavajući vještinu međusobnog komuniciranja. Ovladali su znakovima, jezicima, umjetnošću, glazbom i raznim drugim disciplinama kako bi omogućili povezanost. Vjerojatno ste već upoznati s raznim jezicima, možda čak govorite nekoliko njih, no jeste li se ikada zapitali kako je to komunicirati putem zvižduka? Da, koliko god bizarno zvučalo, u Turskoj postoji selo u kojem se stanovnici sporazumijevaju ”zviždanjem”, a njihov je jezik poznatiji kao “ptičji jezik”.

ZVIŽDUCI S PLANINA: ”PTIČJI JEZIK” KUŞKÖYA, BLAGO TURSKE BAŠTINE

Smješteno u kišnom planinskom području blizu Crnog mora, selo Kuşköy je po mnogočemu posebno u svijetu. Njegovi stanovnici sporazumijevaju se ”ptičjim jezikom”, koji je 2017. godine prepoznao UNESCO i dodao na popis nematerijalne kulturne baštine. I prije nego što je izumljen mobitel, ovaj rijedak jezik zviždanja poznat kao “ptičji jezik” omogućavao je farmerima da komuniciraju na velikim udaljenostima preko planina, a zadržao se i danas i intrigira turiste iz cijelog svijeta!

Stotinama godina ovaj oblik komunikacije zviždukom bio je ključan za poljoprivrednu zajednicu u regiji, omogućujući složene razgovore na velikim udaljenostima i olakšavajući uzgoj životinja. Danas ga u široj regiji govori oko 10.000 ljudi. No, zbog sve veće upotrebe mobitela, koji uklanjaju potrebu za zviždanjem, taj broj je sve manji, pa je tako danas jezik u opasnosti od izumiranja.

Turska je jedna od nekolicine zemalja u svijetu u kojima postoje ”zviždajući jezici”. Poznato je da su se slični načini komunikacije koristili na Kanarskim otocima, u Grčkoj, Meksiku i Mozambiku. Oni fasciniraju istraživače i lingvističke stručnjake, jer sugeriraju da moždane strukture koje obrađuju jezik nisu tako fiksne kao što se mislilo. Dugo se vjerovalo da se interpretacija jezika uglavnom odvija u lijevoj strani mozga, a melodija, ritam i pjevanje u desnoj. Ali studija koju je biopsiholog Onur Güntürkün proveo u Kuşköyu sugerira da se jezik zviždanja obrađuje u obje strane.

SPOJ TRADICIJE I UMJETNOSTI

Od 1997. selo Kuşköy domaćin je godišnjeg Festivala jezika ptica, kulture i umjetnosti, gdje se zajednica okuplja kako bi vježbala i natjecala se. Natjecatelji dobivaju upute o tome što trebaju zviždati pred žirijem koji proglašava pobjednika. Trenutačno u udaljenom selu nema hotela, ali mještani renoviraju staru školu u nadi da će ugostiti više turista.

• 

Ptičji jezik također je uvršten na popisu nematerijalne kulturne baštine Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu 2017. godine. UNESCO je u priopćenju za javnost naveo da je sve veća uporaba mobilnih telefona “ključna prijetnja njegovom opstanku”.