Što radi?
Postoji li recept za sreću? Put do osjećaja kojem svi težimo sastoji se od malih stvari i jednostavnih trenutaka koji se ne mogu kupiti novcem
Sreća, ta „neuhvatljiva“ i subjektivna pojava, često postavlja pred nas mnoga pitanja: je li ona stvarna ili prolazna, može se li kupiti novcem i što je to potrebno za sretan život. Često smo zavedeni idejom da će nam nova roba ili luksuzna iskustva pružiti dugotrajnu radost. Međutim, duboko promišljanje o vlastitim vrijednostima i prioritetima može otkriti da sreća ima korijene u jednostavnim stvarima. Od svakodnevne šetnje, bicikliranja pa sve do otkrivanja provjerenih skandinavskih i japanskih „recepata“ koji slave jednostavnost i uživanje u onome što imamo, u nastavku smo izdvojili nekoliko stvari koje će pokušati odgovoriti na vječno pitanje: Što je potrebno za sreću?
IZAĐITE VAN I HODAJTE: SAMO JEDAN SAT ŠETNJE ŠUMOM ČINI ČUDA ZA VAŠ MOZAK I RASPOLOŽENJE
Benefiti boravka u prirodi i kretanja na fizičko zdravlje čovjeka odavno su poznati. Hodanje je najprirodniji i najjednostavniji način rekreacije koji jača mišiće, čuva srce, potiče cirkulaciju i jača imunitet. Hodanje, idealno ono brzo, najmanje trideset minuta dnevno čini čuda za cjelokupni organizam. Jedna je njemačka studija utvrdila da ono izvrsno utječe i na naš mozak i povećava zadovoljstvo životom, čak i ako okruženi drvećem i zelenilom provedemo samo sat vremena.
Ako se želite pokrenuti i učiniti nešto dobro za svoje fizičko i mentalno zdravlje, ali i za “dnevnu dozu sreće”, uputite se u gradski park ili krenite na neku od prelijepih šetnica u prirodi, ima ih u svakom kutku Hrvatske. Možda vam se ova aktivnosti toliko svidi da s vremenom počnete i planinariti, a tko zna, možda u vama čuči i budući trkač. Ali i ako samo nastavite hodati, zaljubit ćete se u kretanje i osjećaj koji u vama budi, a tijelo i mozak bit će vam zahvalni.
SINGIN’ IN THE RAIN: ČAK I ŠETNJA PO KIŠI IMA BROJNE DOBROBITI ZA TIJELO I UM
Iako slavni film i pjesma slave “pjevanje na kiši”, većina ljudi ipak kišni dan ranije provodi u zatvorenom, pod dekicom uz dobar film ili knjigu. Iako se dugo vjerovalo da ćemo se hodanjem po kiši prehladiti i ozbiljno razboljeti, pokazalo se da je istina sasvim suprotna. Šetnja po kiši ima brojne zdravstvene dobrobiti. Kako za ljudsko tijelo, tako i za um. Dakako, to je istina samo ako se ne namačete satima i odmah se po povratku u toplo osušite i presvučete u suhu odjeću.
Različiti istraživački projekti otkrili su nekoliko konkretnih benefita. Među njima je onaj da šetnja po kiši ubrzava metabolizam i tako pozitivno utječe na fizičko i mentalno zdravlje. Kišne kapi također čiste toksine iz atmosfere pa je zrak koji udišete čišći. Kiša ispire mikrobe i prašinu prisutne u zraku pa tako boravkom vani po kiši zapravo udišemo čišći i svježiji zrak nego inače.
ČANGRIZAVI STE ZBOG GUŽVE U GRADU? S BICIKLOM TO NIJE VAŠ PROBLEM
U vrijeme kad većina ljudi ide s posla i na posao, ujutro od 7 do 10 i popodne od 15 do 18 sati, na većini gradskih prometnica stvaraju se ogromne gužve. Povratak kući automobilom obično znači čekanje u koloni i pomicanje metar po metar uz dosadnu muziku s radija. Ali ako u to vrijeme putujete biciklom, “proletjet” ćete pored te kolone, a vrijeme koje će vam trebati bit će na kraćim dionicama čak i slično u odnosu na to da ste išli automobilom.
Bicikl je odlična tjelovježba koja čini čuda za naše tijelo, posebno za mišiće nogu i stražnjice. S druge strane, nije prenaporna pa ne morate ravno s bicikla trčati pod tuš. To znači da svakodnevna aktivnost poput odlaska na posao i povratka, odlazak na kavu s prijateljima i slično svakodnevno kretanje po gradu može poboljšati vaše raspoloženje, ali i zdravlje, kondiciju i liniju.
Većina nas je naučila voziti bicikl u djetinjstvu, no čak i oni koji nisu brzo će usvojiti vještinu okretanja pedala i balansiranja na dva kotača. Jednom kad kupite bicikl, oko njega nemate puno dodatnih troškova. Jednom godišnje odvezite ga na servis da ga pregledaju, pritegnu i podmažu što treba i mirni ste sljedećih godinu dana. Bicikl se ne kvari, ali može se dogoditi nezgoda poput puknute gume ili dotrajalih dijelova. No, svi će ti zahvati biti puno jeftiniji od održavanja automobila.
POMIRITE SE S VREMENOM I IZBJEGAVAJTE SE USPOREĐIVATI S DRUGIMA
U skandinavskim zemljama ljudi se vrlo rijetko žale na vrijeme, što je mala kulturološka razlika koja može imati veliki utjecaj na način razmišljanja. Sljedeći put kad osjetite da bi se najradije žalili na vremenske uvjete, preformulirajte misli. Umjesto da pričate o raznim dijelovima tijela koji se “smrzavaju”, razgovarajte o tome koliko su vam tople čarape, koliko ćete uživati u sljedećoj šalici vrućeg čaja ili koliko se vaš pas voli igrati na snijegu.
Osobito izbjegavajte uspoređivati se s onima koji na društvenim mrežama objavljuju fotografije sunčanih tropskih odmora. Prema psihologinji iz klinike Cleveland, koja se ubraja među najveće tri klinike u SAD-u, zimski blues često ima manje veze s klimom, a više s usporedbom.
NE MORAMO UVIJEK TEŽITI TOME DA IMAMO VIŠE, SKUPLJE I BOLJE! ŠVEDSKI KONCEPT SLAVI JEDNOSTAVNOST ŽIVOTA I UŽIVANJE U ONOME ŠTO IMAMO
Svi smo to doživjeli. Fantastičan izlazak koji je pokvarilo taman ono jedno kratko piće viška. Ukusnu večeru, na koju smo na silu ugurali još zadnji komad pizze ili mesa iako smo već bili potpuno siti. Ili, da pređemo na manje banalne situacije, ulazak u minus zbog još jednog putovanja, koncerta ili haljine, iako smo ih već doživjeli ili kupili nekoliko. Težnja da uvijek imamo još, da imamo više, bolje, u konačnici može dovesti do nezadovoljstva. A odgovor na to mogao bi biti švedski koncept lagom, koji u prijevodu znači “baš koliko treba” ili “taman”.
Ljudi imaju neutaživu glad za stvarima i iskustvima i to nije nikakva nova mudrost. Ideja odbacivanja te “pohlepe” pojavljuje se još u starim vedskim tekstovima, staroj Grčkoj, te u većini religija, najdrastičnije u budizmu i hinduizmu. No, švedski koncept lagom dao joj je novi i svježi život. Činjenica koja stoji iza ideje zapravo je neupitna. Sve čega je previše, čak i kad se radi o dobrim stvarima, čini nas nezadovoljnima. Kad uspijemo shvatiti koliko nam je nečega dovoljno i u tome uživamo, počinje opušteniji život s manje nezadovoljstva.
PRONAĐITE SVOJU SVRHU
U srcu japanske filozofije leži iznimno dubok i inspirativan koncept – ”Ikigai”. On se prevodi kao “razlog za postojanje”, “pronaći svrhu života” ili “onu stvar zbog koje vrijedi živjeti”. Ikigai predstavlja istinsku potragu za vlastitom svrhom u životu, a tu potragu nadahnjuju strasti, vještine i vrijednosti. Japanci zaista vjeruju kako je ključ za postizanje dugovječnog i sretnog života upravo u pronalasku i dosljednom praćenju svog ”ikigaija”.
