Znate li u kojoj europskoj zemlji živi najviše mladih? Prosječna dob je samo 39 godina, a privlači i brojne Hrvate

Europa je kontinent koji već desetljećima polako, ali sigurno stari. Ljudi žive sve dulje, djeca se rađaju rjeđe, a mnoge zemlje suočavaju se s trajnim padom nataliteta. To dovodi do stalnog rasta medijalne dobi stanovništva i stvaranja nacija u kojima starije generacije postaju sve brojnije. Ipak, unatoč tom općem trendu, postoje vrlo zanimljive iznimke. Neke zemlje i dalje imaju iznenađujuće mlado stanovništvo, dok se druge penju na sam vrh ljestvica najstarijih država u Europi.

Najnoviji podaci za 2024. godinu, objavljeni na stranici Europe-Data.com, donose vrlo jasnu sliku o tome kako izgleda dobna struktura država članica Europske unije. Razlike među njima iznimno su velike. Naime, neke zemlje bilježe medijalnu dob ispod četrdeset godina, dok se druge opasno približavaju pedesetoj. Ta rasprostranjenost pokazuje koliko je Europa demografski raznolika, ali i koliko će buduće desetljeće biti različito za svaku od tih zemalja.

Irska trenutno ima najmlađe stanovništvo u Europskoj uniji. Medijalna dob iznosi 39,4 godine, što je znatno manje u odnosu na većinu zapadnoeuropskih država i jasno pokazuje koliko je irsko društvo demografski živahno.

Ovakav rezultat nije slučajan. Irska već godinama bilježi jednu od najviših stopa nataliteta u Europi, a istodobno privlači velik broj mladih radnika iz inozemstva. Najviše ih stiže iz tehnološkog i zdravstvenog sektora, dviju industrija koje u toj zemlji snažno rastu. Važnu ulogu imaju i tradicionalno veće obitelji, koje su i dalje sastavni dio irskog identiteta.

Nakon Irske slijede zemlje koje također imaju relativno mladu populaciju. Luksemburg s medijalnom dobi od 39,7 godina, potom Malta s 39,8, Cipar s 40,6 i Švedska s 41 godinom. Sve ih povezuje činjenica da snažno privlače mlade ljude, najčešće zbog visokog životnog standarda, dinamičnog tržišta rada i povoljnih uvjeta za useljavanje.

Na suprotnom kraju demografske ljestvice nalazi se Hrvatska. Prema podacima istog izvora, medijalna dob stanovništva iznosi 45,4 godine, što našu zemlju svrstava među najstarije članice Europske unije.

Postoje i države čije je stanovništvo još starije od hrvatskog. Među njima su Njemačka s medijanom od 45,5 godina, Španjolska s 45,6, zatim Grčka s 46,9 te Bugarska i Portugal, obje s 47,1 godinom. Na samom vrhu ove skupine nalazi se Italija, čija je medijalna dob 48,7 godina, što je čini najstarijom nacijom u Europskoj uniji.

Na starenje hrvatske populacije utječe više čimbenika koji se međusobno isprepliću. Kako često navode znanstvenici, Hrvatska već dugo bilježi negativan prirodni prirast, a nakon ulaska u Europsku uniju zabilježen je i veliki val iseljavanja mladih ljudi. Stopa nataliteta je niska, a životni vijek sve dulji, što dodatno povećava udio starijih generacija u ukupnoj populaciji. Veći broj manjih i kasnije formiranih obitelji također pridonosi tom trendu.