Simbol antičke kulture, početaka demokracije i moći stare Grčke: atenska Akropola jedan je najvažnijih spomenika u Europi

Atenska Akropola, zanimljivosti o simbolu antičke kulture i moći stare Grčke
Fotografije: Unsplash
piše Putni Kofer

Jedan od najpoznatijih simbola stare Grčke i antičke kulture koja je obilježila ogroman dio svjetske povijesti svakako je atenska Akropola, najimpozantnija građevina grčke prijestolnice nad kojom tisućljećima bdije s uzvisine. Čini ju kompleks građevina smještenih na stijeni, na 150 metara nadmorske visine, cijela je građevina visoka i do 70 metara i prostire se na površini od 30 četvornih kilometara. Najstariji dijelovi stari su najmanje 4000 godina, a većina je sagrađena prije 2500 godina. Legenda kaže da je nastala nakon svađe boga Posejdona i božice Atene u kojoj je Atena pobijedila i zasadila maslinu u golu klisuru stijene koja je odolijevala vremenu i napadima. To je mitologija, a evo koje stvarne činjenice možda niste znali o ovom mjestu koje je 1987. upisano na UNESCO-ov popis svjetske baštine i jedan je od najvažnijih povijesnih i kulturnih spomenika u Europi.

STARA GRČKA IMALA JE BROJNE “AKROPOLE”, NO DANAS TA RIJEČ OZNAČAVA SAMO OVU, ATENSKU

Riječ akropola dolazi od grčkih riječi “akron”, što znači najviša točka, i “polis”, što znali grad. Ime Akropola tako može značiti “visoki grad” ili “grad u zraku”. U staroj Grčkoj naziv Akropola se upotrebljavao za mnoge gradske utvrde, no danas ta riječ gotovo bez iznimke cijelom svijetu znači samo ovu, atensku Akropolu.

NAJPOZNATIJA GRAĐEVINA JE PARTENON, ORIGINALNO IZGRAĐEN KAO HRAM BOŽICI ATENI

Gotovo jednako kao cijela Akropola, diljem svijeta je poznat Partenon, izgrađen 438. godine kao hram božici Ateni. Sagrađen je u vrijeme najveće moći Atenskog carstva i simbolizira atensku demokraciju, ali i cijelu antičku Grčku. Kroz povijest je mijenjao namjenu, kršćani su taj antički hram pretvorili u crkvu posvećenu Djevici Mariji, a kad su Turci zauzeli grad 1460-ih Otomansko carstvo je Partenon pretvorilo u džamiju.

Stoljetni perivoji i legende: Svi putevi prolaze kroz grad na četiri rijeke

RASKOŠNO PREDVORJE GRAĐENO JE OD BIJELOG I SIVOG MRAMORA I NIKAD NIJE DOVRŠENO

Najznačajnija zgrada Akropole jest Partenon, ali cijeli kompleks ima još povijesno važnih znamenitosti. Neke od njih su Erehtejon, Propileje i hram Atene Nike, kao i Dionizovo kazalište i odeon Heroda Atikusa koje danas nisu u dobrom stanju. Hram Atene Nike izgrađen je 420. godine prije Krista i prvi je u Akropoli imao značajke ionskog stila. S njega su uklonjeni frizovi, reljefni prikazi ratova i tema iz mitologije koji se danas mogu vidjeti u Muzeju Akropole.

Još jedan važan dio kompleksa je Propileja, monumentalni ulaz u Akropolu. Gradnja je započela 437. godine prije Krista, ali je pet godina kasnije prekinuta iako posao nije bio gotov. Raskošno predvorje sagrađeno je od bijelog i sivog mramora, a njegovi stupovi dimenzijama odgovaraju stupovima Partenona.

AKROPOLA JE BILA VAŽAN DIO PANATENEJSKIH IGARA, A SPOMENIK ATENE PARTENOS SIMBOL SNAGE ATENJANA

Panatenejske igre bile su odgovor na antičke Olimpijske igre. Discipline su bile različite, od utrka kočijama, preko bitki konjanika, sve do natjecanja u poeziji i glazbi. Za vrijeme igara Atenjani su održavali procesiju sve do Akropole, gdje su spomenik Atene Partenos odijevali u novu haljinu. Taj je spomenik nekad krasio predvorje, bio je visok 9 metara i simbolizirao je snagu Atenjana. Oteo ga je car Teodozije I 426. godine nakon Krista i odnio ga u Konstantinopol.

Čudnovata pravila: mjesto u kojem ne postoje kućne adrese, ženama je zabranjeno nositi štikle, a psi su građani prvog reda

U RATU IZMEĐU MLEČANA I TURAKA KOMPLEKS JE GOTOVO NEPOVRATNO OŠTEĆEN

Akropola je jako oštećena u Morejskom ratu u 17. stoljeću između Mletačke Republike i Turske. Partenon je u to vrijeme služio kao skladište za barut, pogođen je topovskom kuglom za vrijeme opsade 1687. godine, a Turci su uništili i hram Atene Nike kako bi napravili mjesta za topove.

BROJNI DIJELOVI AKROPOLE DANAS SE NALAZE U LONDONU, U BRITISH MUSEUMU. GRČKA IH ŽELI NATRAG

Thomas Bruce, sedmi vojvoda od Elgina, uklonio je s Partenona više mramornih skulptura u periodu od 1800. do 1803. godine. Te je skulpture, poznate kao Elginov mramor, kasnije prodao British Museumu, najvećem muzeju u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se nalaze i danas. Grčke su vlasti kroz povijest pokušavale vrijedne artefakte vratiti u svoju zemlju. Originalne reljefe s Akropole moguće je vidjeti u još nekim svjetskim muzejima, kao što je Louvre ili Nacionalni muzej Danske u Kopenhagenu.

Intrigantna Komiža: grad s mnogo zavodljivih lica kojem ćete se uvijek rado vraćati
PODIJELI: