U šarmantnom gradiću Baarle koji istovremeno živi u dvije države, stanovnici vode poprilično zanimljiv život. Naime, ulice, kuće, restorani, muzeji i ostali gradski objekti skladno i istovremeno egzistiraju unutar dvije zemlje – Belgije i Nizozemske, a kroz sve njih prolazi državna granica. U ovoj geopolitičkoj anomaliji pitoreskne kuće od cigle, vesele vjetrenjače i spokojne crkvice na prvi pogled ne izgledaju puno drugačije od bilo kojeg zapadno-europskog gradića. Ipak, ovo je mjesto itekako posebno, pogotovo kada uzmete u obzir da možete zaspati na nizozemskoj, a probuditi se na belgijskoj strani kreveta.
GRAD KOJI SJEDI NA DVIJE STOLICE
Jedinstveni grad koji „sjedi na dvije stolice“ dom je za nešto više od 9.000 stanovnika podijeljenih u dvije zajednice koje potječu iz dvije države. U Baarle-Hertog, flamanskoj općini koja se većinom sastoji od belgijskih enklava, živi nešto manje od 3000 Belgijanaca. S druge strane, u Baarle-Nassau, nizozemskoj općini koja pripada pokrajini Sjeverni Brabant, živi gotovo 7.000 Nizozemaca.
Kako je zapravo došlo do toga da dvije nacije žive u istome gradu možemo saznati ako zavirimo u 12. stoljeće. U to vrijeme se sud pravde sastajao ispod velikog drveta limete na poznatoj tržnici Singel, još jednoj točki gdje se danas susreću dvije države. Ovdje se sada nalazi granični stup na kojem stoji otisnuta 1198. godina kao podsjetnik na trenutak kad je započela neobična povijest Baarlea.
POVIJEST SVJETSKOG PRVAKA U BROJU ENKLAVA
U srednjem vijeku zemljišta su se dijelila između aristokratskih obitelji, a prema tadašnjem zakonu samo se neobrađena zemlja na kojoj se ne odvijaju agrikulturne aktivnosti mogla davati u najam. Tako je Vojvoda Hendrik od Barbanta 1198. godine većinu svog posjeda u Baarleu ustupio Lordu od Brede dok je u svojim rukama ostavio obrađene parcele bogate raznim poljoprivrednim kulturama. Kasnije, u 15. stoljeću, vlasništvo posjeda Lorda od Brede pripalo je Grofu od Nassaua te je upravo zato današnja nizozemska općina dobila ime Baarle-Nassau. One parcele koje je posjedovao Hendrik zaslužne su za ime flamanskog municipija koje danas poznajemo kao Baarle-Hertog.
Ključan trenutak za današnju belgijsko-nizozemsku simbiozu dogodio se 1831. godine kada je Belgija proglasila neovisnost od Nizozemske te se tada utvrđivala granica po podijeljenim parcelama, no kada je isto trebalo učiniti u Baarleu, odlučili su se time baviti kasnije. Naknadno rješenje cijele sage uslijedilo je tek 1995. godine kada su nastale dvije općine u jednom gradu, Baarle Hertog u Belgiji i Baarle Nassau u Nizozemskoj s ukupno 30 enklava. Budući da u cijelom svijetu postoji ukupno njih 60, mještani često za sebe govore da su svjetski prvaci u broju enklava.
GRAD S DVA IMENA, DVA GRADONAČELNIKA, DVIJE CRKVE I DVIJE POŠTE
Baarle je mjesto poput nijednog u Europi, a možda niti na svijetu. Sastoji se od komadića Belgije i Nizozemske koji su toliko međusobno isprepleteni da državna granica prolazi kroz gotovo sve objekte u gradu. Ona je označena simpatičnim bijelim križićima koji, osim što uz slovo B dijele grad na belgijski te slova NL na nizozemski dio, su zaštitni znak čitavog mjesta. Ovaj grad s dva entiteta i dva imena, jedinstven je po svojem ustrojstvu i načinu života jer podrazumijeva skladan suživot dviju nacija. Nizozemski Baarle-Nassau i belgijski Baarle-Hertog zajedno sasvim normalno i harmonično funkcioniraju u svojem mikrokozmosu, a velik broj stanovnika posjeduje dvije putovnice.
Iako mnogi neće primijetiti razliku između toga koja zgrada pripada kojoj državi, pravi znalci će ju uočiti. Naime, nizozemske građevine imaju donekle usklađen i uniformiran izgled koji je u diskretnom kontrastu s belgijskom živopisnom arhitekturom. Premda se francuski jezik uči u školama na obje strane grada, svi stanovnici govore nizozemski.
Mještani će vam reći da se u zajednici nikada ne događaju sukobi potaknuti nečijim porijeklom, iako su u prošlosti znale izbijati svađe između tinejdžera iz dviju škola. Tome se brzo stalo na kraj šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su uveli različite smjene nastave kako se mladež više ne bi sukobljavala. Konsenzus koji ove dvije nacije svakodnevno s lakoćom postižu rijetko kada se može naći bilo gdje drugdje na svijetu, a grad Baarle je pravi dokaz da tamo gdje ima volje ima i načina.
SVE JE DOBRO DOKLE GOD SE POŠTUJE PRAVILO ULAZNIH VRATA
Kada je donesena odluka o osnivanju belgijsko-nizozemskog grada, trebalo je iznaći pravi način za utvrđivanje granica. Kako bi doskočili tim birokratskim izazovima, glavešine Baarlea su ustanovili pravilo ulaznih vrata čiji položaj jasno govori iz koje države stanovnici dolaze. Naravno, to je često dovodilo i do neugodnih situacija. Tako je ponekad policija od stanovnika zahtijevala dvije putovnice jer su ustanovili da im ulazna vrata gledaju na drugu stranu.
Također, poznata je i priča o baarleanskoj zgradi u koju uđete u Belgiji, a iz nje izađete u Nizozemskoj. Ipak, nema tih pravila koje snalažljivi stanovnici ovog neobičnog mjesta nisu uspjeli iskoristiti tako da sebi olakšaju život. To dokazuje period u povijesti Baarlea poznat kao „Rat maslaca“ kada se iz Nizozemske u Belgiju krijumčarila ova neodoljiva mliječna namirnica koja je u svojoj domovini bila puno jeftinija.
Premda su slučajevi ekspertnog „švercanja preko granice“ danas stvar prošlosti, moderno stanovništvo Baarlea naslijedilo je talent zaobilaženja pravila. Točno znaju s koje strane ulice su hrana i benzin jeftiniji te gdje je najbolje kupovati cigarete, alkohol i vatromet tijekom cijele godine. U mjestu s dva imena, dva gradonačelnika, dvije crkve i dvije općine stvari se odvijaju vrlo skladno jer je sve stvar dogovora i vještog pregovaranja. Stanovnici tako pokazuju Europi i svijetu da se razgovorom, dobrom voljom, racionalnošću i ljubaznošću uvijek može doći do zajedničkog rješenja.
MODERNI IZAZOVI NISU USPJELI UGROZITI HARMONIJU GRADA U DVIJE DRŽAVE
Premda se činilo kako će vladajuća pandemija ugroziti harmoniju Baarlea, mještani su uspjeli odoljeti izazovima modernih vremena. Naime, u vrijeme početka svjetske COVID sage Belgija se odlučila u potpunosti izolirati, dok je Nizozemska imala opušteniju strategiju. Tako su s jedne strane ulice kafići bili otvoreni, a oni s druge su nestrpljivo čekali popuštanje mjera.
I dok su Nizozemci šetali sa svojim obiteljima, odlazili kod frizera i na večere s prijateljima, stanovnici s belgijskom putovnicom sve su to promatrali iz topline svoga doma. Ipak, slabljenjem pandemije građani su napokon odahnuli. Osim što sada bezbrižno obilaze kafiće i radnje s obje strane ceste, turistička zajednica je počela bilježiti rastuće brojke turista koji dolaze iskusiti jedinstvenu nizozemsko-belgijsku avanturu zvanu Baarle.
