Mistični drevni grad nekad je bio prijestolnica najmoćnijeg carstva na svijetu, a od onoga što je danas ostalo njegova se grandioznost jedva da naslutiti

Babilon. Malo tko nije čuo za to legendarno ime. Kako i ne bi. Drevni mezopotamski grad svojedobno je bio prijestolnica jednog od najmoćnijih carstava na svijetu, bio je to navodni dom legendarnih Semiramidinih visećih vrtova i još legendarnije Babilonske kule, mjesto je to na kojem je skončao Aleksandar Veliki… Od drevnog sjaja danas nije ostalo puno, no ostaci na arheološkom nalazištu i dalje golicaju pažnju arheologa, ali i svjetske javnosti. Godine 2019. lokalitet je napokon uvršten i na UNESCO-v popis svjetske baštine.

GENERACIJA Z MIJENJA OBIČAJEZnate li što je to "suhi prosinac"? Blagdani bez alkohola novi su trend među mladima, čak polovica ih ne planira popiti ni kap ovog Božića

Nastavi čitati

ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE UDALJENO 90-AK KILOMETARA OD BAGDADA

Povjesničari tvrde kako je Babilon osnovan negdje oko 2300. godine pr. Kr. Sam grad, odnosno danas arheološko nalazište, nalazi se pak u blizini iračkog grada Al Hillah te je kojih 90-ak kilometara udaljeno od glavnog grada zemlje, Bagdada. Ime Babilon potječe od hebrejskog ‘bābel’, što bi značilo ‘božja vrata’. U biti je, kako kaže Wikipedia, riječ o prijevodu sumerskog imena grada Kadingirra.

SLAVNI BABILONSKI LAV KAO SIMBOL ZEMLJE

Ostaci nekadašnjeg Babilona, koji tek daju naslutiti svu grandioznost te drevne prijestolnice, prostiru se na površini od 10 kilometara četvornih. Nažalost, od njega nije ostalo puno te njegovu veličinu i važnost daju naslutiti tek ostaci zidina, zatim rekonstruirane Ištarine dveri te slavni Babilonski lav, odnosno 7000 kilograma teška skulptura lava koji stoji iznad poleglog čovjeka, a koja je postala jedan od najbitnijih simbola Iraka. S gradom se povezuju i dvije, gotovo pa mitske građevine. Jedna je Babilonska kula, a druga viseći vrtovi, jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, no o njihovim tajnama malo kasnije.

NOVI KONCEPT ZABAVEBili smo na prvoj "ničijoj svadbi": na njoj ne postoje mladenci i ne poklanjaju se kuverte, ali se fantastično jede, pije i pleše do jutra

Nastavi čitati

HAMURABI I NABUKODONOSOR II. OBILJEŽILI POVIJEST MOĆNOG GRADA

Dva imena posebno su obilježila grad. To su nekadašnji vladari babilonskih carstva. Prvo je ime Hamurabi, vladar Babilonije koji je bio na vlasti od 1792. do 1750. godine pr. Kr., a drugi Nabukodonosor II. koji je predvodio kasnije Novobabilonsko carstvo te za vrijeme kojeg ona doživljava svoj vrhunac. Dio stručnjaka smatra da je Babilon za vrijeme ovog potonjeg, dakle Nabukodonosora II., bio najveći grad na svijetu, a upravo za vrijeme njegove vladavine izgrađena su neka od najlegendarnijih zdanja drevnog Babilona, primjerice spomenute Ištarine dveri, te obnovljeni stariji dijelovi grada.

CENTAR MATEMATIKE, ASTRONOMIJE I UMJETNOSTI

No, Babilon je kroz svoju povijest bio mnogo više od same arhitekture. On je bio i centar umjetnosti, matematike i astronomije, a njegov utjecaj osjećamo i danas. Naime, u Babilonu se koristio seksagezimalni brojevni sustav, odnosno sustav s bazom 60, koji se i danas koristi za prikaz vremena, kuteva i zemljopisnih koordinata.

Isto tako, dovodi se i u vezu s jednom od najstarijih zakonika na svijetu, Hamurabijevim zakonika, koji je predstavljao zbir babilonskih zakona. Usput rečeno, zakoni su se nerijetko svodili na onu ‘oko za oko’, a neke su kazne bile doista brutalne. Primjerice, odsijecanje ruke liječniku kojem pacijent umre tijekom operacije. Ili, svojim bi životom trebao platiti i graditelj koji nije dobro sagradio kuću te je ona, kad se srušila, usmrtila njezina vlasnika.

IŠTARINE DVERI KAO JEDAN OD NAJGRANDIOZNIJIH SVJEDOKA STAROG BABILONA

Što se tiče najpoznatijih, ali i najimpozantnijih svjedoka grandioznosti grada, tu su definitivno Vrata božice Ištar, odnosno Ištarine dveri. Ona su nekada bio dio ogromnih zidina koje su opasivale grad (i navodno, kako je govorio ‘otac povijesti’ Herodot, bile dovoljno široke da se na njima održavaju utrke kočijama), a koje su imale ukupno osam velikih vrata. Svaka vrata bila su posvećena po jednom božanstvu, a ova, glavna, na sjeveru grada, božici Ištar, božici neba i zemlje, plodnosti, majčinstva, erotike, rata i mira. Ona su se nastavljala na tzv. Procesijski put koji je vodio do centra samog Babilona.

SIMBOLIČKI NABIJENA BABILONSKA KULA

Uz grad Babilon, veže se i simbolički nabijena i religiozno značajna Babilonska kula. Prema Bibliji, ljudi su je podigli kako bi se domogli nebesa. Kazna je bila njezino rušenje te različiti jezici za ljude kako se ne bi mogli sporazumijevati. Neki vjeruju kako je ta legendarna kula zapravo inspirirana babilonskim ziguratom po imenu Etemenanki koji je bio podignut u čast boga Marduka, zaštitnika Babilona. Zigurat je bio širok 90 metara, isto toliko je bio visok, a imao je sedam katova, dok se na samom vrhu nalazio hram.

NEVJEROJATNE ZIDINE I LEGENDARNI VISEĆI VRTOVI

Babilon je bio poznat i po svojim nevjerojatnim zidinama. Prvi koji ih je podigao bio je Hamurabi, dok ih je Nabukodonosor II. dodatno učvrstio. U njegovo doba sastojale su se od tri kruga zidina koje su bile visoke 12 metara. Nabukodonosor II. je izgradio i tri velike palače, ali i niz hramova, od kojih je najveći bio Esagila posvećen Marduku. No, ono o čemu se možda najviše priča su i dalje viseći vrtovi Babilona, odnosno kolosalni labirint terasa i vodopada koji su bili proglašeni jednim od svjetskih čuda antičkog svijeta.

Dosad su na babilonskom arheološkom nalazištu pronađeni tek oskudni dokazi njihova postojanja, pa se čak sumnja da su možda bili podignuti u nekom potpuno drugo mezopotamskom gradu. Isto tako, svojevrsni je misterij i za koga su bili građeni. Neki tvrde da ih je Nabukodonosor II dao izgraditi za svoju suprugu, a druga da su građeni za mitološku kraljicu Semiramidu.

DAO ‘ŠTAMPATI’ SVOJE IME NA CIGLE PO UZORU NA NABUKODONOSORA

Za vrijeme Saddama Husseina Babilon je ponovno počeo ‘nicati’. Naime, kako piše Atlas Obscura, on je, u sklopu velikih nacionalističkih planova, ulio milijune u rekonstrukciju i izgradnju ‘novog Babilona’, koji je trebao poslužiti i kao spomenik njemu samome. Podigao je tamo i svoju palaču koju je ukrasio svojim inicijalima, a kada je doznao da je Nabukodonosor svojim titulama i imenom dao označiti cigle od kojih su se gradila babilonska zdanja, isto je odlučio napraviti i on. Za vrijeme američke invazije 2003. godine, američke su snage okupirale Babilon, a Saddamova je palača služila kao zapovjedni centar. Arheološkom nalazištu su zbog svega navedenog nanesene i ozbiljne štete.