Svake se godine smanjuje, više je puta mijenjao boju, a u vrijeme gradnje nije uživao ljubav Parižana: ove zanimljivosti o Eiffelovom tornju sigurno niste znali

Simbol Pariza, grada svjetla i ljubavi, Eiffelov toranj ujedno je i najposjećenija turistička atrakcija na svijetu za koju se plaća ulaznica. Malo je onih koji za njega nisu čuli, a zahvaljujući njegovom prepoznatljivom obliku, djeca ga već u najranijoj dobi lako mogu nacrtati iz glave. No, znate li baš sve o najpoznatijem tornju na svijetu? Na današnju je lokaciju postavljen za Svjetsku izložbu 1889., povodom stote obljetnice Francuske revolucije, i u početku je trebao biti privremeni spomenik i ostati tamo tek dvadeset godina. No, kao što znamo, povijest je krenula drugim smjerom – Eiffelov toranj i danas ponosno stoji na Champ de Marsu te je postao neizostavan simbol francuske prijestolnice. Evo još nekoliko manje poznatih činjenica!

Kada je početkom 1887. započela gradnja Eiffelovog tornja, malo tko je mogao zamisliti da će se ovo monumentalno zdanje uzdignuti u tako kratkom vremenu. Unatoč tehničkim izazovima i kritikama tadašnje javnosti, radovi su napredovali nevjerojatnom brzinom za to doba. Toranj je dovršen za svega dvije godine, dva mjeseca i pet dana, što je za kraj 19. stoljeća bilo pravo građevinsko čudo. Zahvaljujući preciznom inženjerskom planiranju i inovativnim metodama, izgradnja je protekla bez većih zastoja, a u procesu nije izgubljen nijedan život radnika – rijetkost za takve ambiciozne projekte tog vremena.

Iako nosi ime Alexandrea Gustava Eiffela, slavnoga francuskog inženjera, sam dizajn tornja nije isključivo njegovo djelo. Ideja i prvi nacrti proizašli su iz radionice njegovih talentiranih suradnika – Mauricea Koechlina i Émilea Nouguiera, inženjera zaposlenih u Eiffelovoj tvrtki. Njihov početni koncept bio je vizionarski, ali tek kada se projektu priključio arhitekt Stephen Sauvestre, toranj je dobio svoju prepoznatljivu estetiku i eleganciju. Eiffel je prepoznao potencijal ove monumentalne građevine, financijski podržao projekt i kasnije osigurao patentna prava, čime je njegovo ime ostalo neraskidivo povezano s ovim remek-djelom.

Iako ga danas poznajemo u njegovoj prepoznatljivoj brončano-smeđoj nijansi, Eiffelov toranj kroz povijest je doživio nekoliko transformacija boje. Kada je 1889. godine svečano predstavljen na Svjetskoj izložbi u Parizu, toranj je bio svijetložut, što mu je davalo poseban sjaj pod sunčevim zrakama. Tijekom godina, boja se postupno mijenjala – između 1954. i 1961. godine prešao je u crvenkasto-smeđu nijansu, dok je današnja bronzano-smeđa, poznata i kao “Eiffelova smeđa”, uvedena kako bi se bolje uklopila u pariški pejzaž. Uoči Olimpijskih igara 2024. toranj je zablistao u žuto-zlatnoj boji, nalik svojoj originalnoj nijansi iz 19. stoljeća.

Danas je jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola, no Eiffelov toranj u svom začetku nije uživao ljubav Parižana – dapače, naišao je na žestok otpor. Vodeći intelektualci i umjetnici Francuske, među kojima su bili pisac Guy de Maupassant i skladatelj Charles Gounod, smatrali su ga estetskom katastrofom. U otvorenim pismima i novinskim kolumnama nazivali su ga „beskorisnim”, „monstruoznim” i „nakaradnim”, tvrdeći da će narušiti vizuru Pariza.

Otpor je bio toliko snažan da je čak pokrenuta peticija za njegovo rušenje, ali toranj je opstao zahvaljujući Gustaveu Eiffelu, koji ga je branio kao simbol napretka i tehnološkog dostignuća. Ironično, upravo oni koji su ga najviše osporavali danas bi teško mogli zamisliti Pariz bez njega. Eiffelov toranj postao je ponos grada, nezaobilazna turistička atrakcija i jedno od najfotografiranijih mjesta na svijetu.

Danas bi bilo nezamislivo prekriti Eiffelov toranj komercijalnim oglasom, no u tridesetim godinama 20. stoljeća, upravo se to dogodilo. Francuska automobilska kompanija Citroën postavila je gigantski billboard na konstrukciju tornja te je pretvorila ovu svjetsku znamenitost u jednu od najvećih reklama svog vremena. Svjetleći natpis “CITROËN” blistao je na Eiffelovom tornju koristeći 250.000 žarulja, a bio je toliko upečatljiv da je upisan u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći oglas na svijetu.

Eiffelov toranj nije samo turistička atrakcija i simbol Pariza – već više od stoljeća služi i kao ključna komunikacijska točka. U prvoj polovici 20. stoljeća, na njegovom vrhu postavljena je antena za emitiranje radio i televizijskog signala, čime je toranj dobio potpuno novu funkciju. Danas se s tornja emitira signal za više od 30 radio i TV postaja, dok se na njegovoj konstrukciji nalazi više od 100 antena, koje osiguravaju neprekidan prijenos medijskih sadržaja.

Iako se Eiffelov toranj doima kao nepomična čelična gromada, njegova visina zapravo nije stalna. Vrh tornja, koji doseže 324 metra, tijekom hladnih zimskih mjeseci smanji se za nekoliko centimetara. Razlog leži u jednostavnom fizikalnom fenomenu – metal se na niskim temperaturama skuplja, dok se na toplini ponovno širi. S dolaskom ljeta i porastom temperatura, toranj se vraća na svoju originalnu visinu, što ga čini pravim „živim” spomenikom koji reagira na promjene u okolišu. Ovaj prirodni ciklus širenja i skupljanja može uzrokovati varijacije visine i do 15 centimetara tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta.

Malo je poznato da je tijekom Drugog svjetskog rata toranj bio na rubu uništenja. Naime, u kolovozu 1944., dok su savezničke snage napredovale prema oslobođenju francuske prijestolnice, Adolf Hitler izdao je dramatičnu naredbu – cijeli grad, uključujući Eiffelov toranj, trebao je biti sravnjen sa zemljom. Naredba je bila dio Hitlerove strategije “spaljene zemlje” – ako ne može zadržati Pariz, grad ne smije pasti netaknut u ruke neprijatelja. No, jedan je vojni guverner iz Njemačke odlučio ne izvršiti zapovijed, jer je smatrao da bi takvo uništenje bilo besmisleno. Zahvaljujući njegovoj neposlušnosti, Pariz je pošteđen razaranja, a Eiffelov toranj i dalje ponosno stoji na Champ de Marsu.

Eiffelov toranj nije samo simbol Pariza, već i jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija na svijetu. Od otvorenja 1889. godine, kroz njegova vrata prošlo je više od 250 milijuna posjetitelja, a svake godine više od sedam milijuna ljudi dolazi kako bi uživalo u spektakularnom pogledu s njegovih platformi.

Jeste li znali da Eiffelov toranj ima blizanca? To je Tokijski toranj, koji se nalazi u istoimenom gradu u Japanu i gotovo je identična replika pariškog starijeg brata. Najvidljivija razlika je u boji, jer je japanski toranj obojen u narančastu i bijelu, dok je francuski bakreno-smeđe-zlatne boje.

Inspiriran parkiškim tornjem, izgradio ga je japanski arhitekt Tachū Naitō, koji se smatra ocem dizajna otpornih na potrese. Njegov toranj imao je komunikacijsku svrhu, a s vremenom je postao omiljena turistička atrakcija. Financira se od iznajmljivanja antena i turizma. Svoju glavnu funkciju, održavanje antene za TV signal, izgubio je 2012. kad se Japan prebacio format digitalnog emitiranja i izgrađen je novi, viši toranj.

• Zanimljivosti o Kineskom zidu
• Zanimljivosti o Taj Mahalu
• Zanimljivosti o crkvi Sagrada Familia
• Zanimljivosti o Rimskom Koloseumu
• Zanimljivosti o Machu Picchu