IDEJA ZA LJETOVANJE
„Jelenski arhipelag“ na jugu Hrvatske krije mirne otoke s prekrasnim plažama, starim dvorcima i bujnim zelenilom
Nadomak Dubrovnika, poput bisera prosutih po pučini ispred najpoznatijih mediteranskih zidina, smjestili su se Elafiti. Čarobno je to i mirno otočje, naspram gužve i vreve urbanog središta južne Hrvatske. Na Elafitima život teče sporije, more je čisto i pristupačno, a buka i gužva daleko. Ovaj maleni arhipelag ime je dobio po životinji, i to jelenu. Još su ga Grci nazivali Jelenskim otocima (élaphos je grčka riječ za jelena), iako ove životinje na njima više ne obitavaju. Drugo objašnjenje je da su tako nazvani jer, promatrajući ih sa Srđa, ta skupina otoka podsjeća na oblik jelena. Jelenske otoke, ako se ne broje grebeni i hridi, čini osam otoka i pet otočića. Od toga su samo tri naseljena – Koločep, Lopud i Šipan.
NEKAD JE SVAKI OTOK IMAO SVOJU ULOGU: POLJOPRIVREDU, RIBARSTVO, MASLINIKE…
Elafiti, najjužnije hrvatsko otočje, danas broji oko 900 stanovnika, a otoci su dobro povezani s dubrovačkom lukom Gruž. Površina akvatorija iznosi oko 90 kilometara četvornih, od čega na same otoke otpada oko 27 kilometara četvornih. Svi redom mogu se pohvaliti bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Naime, u 10. stoljeću otočje je došlo u posjed Dubrovačke republike i svaki od tri najveća otoka imao je specifičnu “zadaću”.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Šipan je tako bio zadužen za poljoprivredu, zbog čega je dobio nadimak Zlatni otok. Na Koločepu i Lopudu pak su prvenstveno živjeli brodograditelji i moreplovci, koji su bili poznati po svojoj vještini. Upravo zbog takvog sastava stanovnika, otoci su krcati crkvama i kapelicama – stari je običaj bio zahvaliti se bogu nakon sigurnog povratka s pučine.
NAJVEĆI ELAFITSKI OTOK JE ŠIPAN, DANAS POZNAT PO OGROMNOM BROJU MASLINA
Najveći elafitski otok, ali ujedno i najudaljeniji od Dubrovnika, je otok Šipan. On, kao i cijeli arhipelag, ime duguje Grcima. Oni su ga nazivali Gypanon, u prijevodu orlovo gnijezdo. Na otoku se nalaze dva naselja Suđurađ i Šipanska Luka. Ona su smještena na suprotnim obalama, a razdvaja ih Šipansko polje dugačko oko pet kilometara. Jedna od zanimljivosti otoka je iznimno velik broj maslina zbog čega je Šipan upisan i u Guinnessovu knjigu rekorda u kategoriji najviše maslina po četvornom metru. Nekad su se tradicionalno prije sklapanja braka na otoku sadile masline.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Rekordan urod zabilježen je 1999. godine – oko 116 tisuća kilograma. Iste je godine otok posjetila i princeza Carolina od Monaka s obitelji, a za kupnju dvorca Glavić interesirao se i nekadašnji belgijski kralj Albert II. Na Šipanu se nalaze 42 stara ljetnikovca, 34 crkve i crkvice te niz kapelica. Jedna od njih, crkva sv. Duha u Suđurđu ima ravni krov i to najveći takvog oblika na Jadranu. Ističu se i obnovljeni ljetnikovac obitelji Stjepović-Skočibuha, kula Pakljena iz 16. stoljeća te Knežev dvor iz doba Dubrovačke republike.
KOLOČEP, NAJMANJI I NAJBLIŽI DUBROVNIKU, PROSLAVILI SU GA KORALJI
Koločep je najbliži Dubrovniku, ali ujedno i najmanji, površine svega tri kilometara četvornih. Riječ je o najjužnijem naseljenom otoku u Hrvatskoj, također s dva mjestašca – Donje Čelo i Gornje Čelo. Zbog svoje blizine, ali i prirodnih ljepota, popularno je odredište. Koločep je navodno jedan od rijetkih, ako ne i jedini jadranski otok koji ima dva naziva. Tamošnje stanovništvo koristi naziv Kalamota, a sebe nazivaju Kalamotezima. U prošlosti se otok zvao Calamotta, a pod tim imenom se spominje i u spisu Župnog arhiva iz 1497. godine.
Taj naziv vjerojatno dolazi od grčke riječi kalamos koja znači ribarski štap. Stanovnici tog otoka nekad su slovili kao najpoznatiji koraljari Mediterana. Na Koločepu nema automobila, ali zato postoji oko 17 spomenika kulture, uglavnom crkvica i kapelica. Tu je i kula Toreta, visoka oko 14 m i tvrđava Kaštio. Nadzemni dio tvrđave je uništen, no podrumi dugački 30 i široki tri metra su očuvani. U njima je sklonište pred napadima gusara navodno moglo potražiti i nekoliko stotina ljudi. Vanjsku stranu otoka karakteriziraju litice premrežene špiljama, a otok se može pohvaliti i s dvije park šume koje nose ista imena kao i tamošnja naselja.
LOPUD JE TURISTIČKI NAJRAZVIJENIJI, A NJEGOVA PLAŽA ŠUNJ POZNATA JE U CIJELOM SVIJETU
Turistički najrazvijeniji i najposjećeniji otok u arhipelagu je Lopud, površine niti pet kilometara četvornih. Latinsko ime otoka je „Insula media“, odnosno srednji otok. Grci su ga zvali Delaphodi, Delafota ili Lafota. Ni na Lopudu nema automobila, a glavno naselje nosi ime kao i sam otok. Pješčana plaža Šunj jedna je od najpoznatijih atrakcija otoka o kojoj su pisali i brojni svjetski mediji. Na otoku se nalazi niz vjerskih objekata, a ističu se i ruševine Kneževa dvora te španjolska tvrđava Sutvrač iz 1563. godine koja se nalazi na najvišem vrhu otoka Polačici visokom 216 metara. Mještani utvrdu, dugačku 50 i široku 25 metara, nazivaju Španjolka jer je, prema predaji, izgrađena španjolskim novcem.
