Ovo je najneobičniji grad u Europi: podijeljen je između dvije države, no stanovnici bez problema prelaze iz jedne u drugu kao da granice nema

Nedavno smo pisali o neobičnom Baarleu, onom živopisnom mozaiku u kojem se ulice, kuće i kafići dijele između Nizozemske i Belgije. Priča o gradu koji je doslovno išaran granicama privukla je veliku pozornost, a upravo nas je to potaknulo da potražimo još mjesta u Europi koja dijele istu sudbinu. Tako smo naišli na još jedan fascinantan primjer, jednako poseban i jednako podijeljen, iako potpuno drukčiji po karakteru i povijesti. Riječ je o Valgi i Valki, gradićima na sjeveru kontinenta koji su nekada činili jednu cjelinu, a danas žive u dvije države, ali i dalje dišu kao jedan.

Povijest Valge i Valke vodi nas daleko u srednji vijek, u razdoblje kada se prvi put, još u 13. stoljeću, spominju pod zajedničkim imenom Walk. Tadašnjim ljudima pojam državne granice, kakav danas poznajemo, bio je posve stran. Walk je funkcionirao kao važna trgovačka i strateška postaja Livonskog reda, živahan gradić koji je kroz stoljeća mijenjao gospodare, ali nikada nije bio fizički podijeljen.

Prava prekretnica stiže početkom dvadesetog stoljeća. Nakon Prvog svjetskog rata i raspada velikih carstava nastaju nove države, među njima i Estonija i Latvija. Walk se iznenada našao u središtu političkih razgovora i različitih teritorijalnih zahtjeva. Međunarodna komisija koja je 1920. godine odlučivala o razgraničenju konačno je povukla crtu i doslovno presjekla grad na dva dijela. Tako nastaju dva grada sličnog imena, ali različite državne pripadnosti, Valga u Estoniji i Valka u Latviji, koji se unatoč podjeli nikada nisu do kraja udaljili jedan od drugoga.

Iako je odluka iz 1920. godine administrativno razdvojila grad na dva dijela, svakodnevni život ljudi nikada se nije u potpunosti ravnao prema birokratskim crtama na karti. Tijekom sovjetskog razdoblja razlika gotovo da nije ni postojala, a obje su strane grada funkcionirale kao jedna zajednica. Pravi preokret događa se nakon ulaska Latvije i Estonije u Europsku uniju, a potom i u schengenski prostor, kada Valga i Valka ponovno prolaze kroz svojevrsnu transformaciju.

Granica je danas tek diskretna oznaka na ploči ili jednostavna crta na tlu. Ljudi svakodnevno prelaze iz Estonije u Latviju bez ikakvih zapreka, ponekad i nesvjesno, jer se granica ovdje doživljava kao nešto prirodno, gotovo neprimjetno. Stanovnici rade u jednoj državi, školuju se u drugoj, kupuju gdje im je bliže i posjećuju prijatelje s obje strane grada.

Javne službe, autobusne linije, kulturni događaji i sportske manifestacije već se godinama planiraju zajednički, a lokalne vlasti žele naglasiti upravo ono što stanovnici već odavno žive. Valga i Valka doživljavaju se kao jedan grad, samo s dvije općine i dvjema zastavama, ali s istim ritmom i istom svakodnevicom.

Valga i Valka pravi su sociolingvistički dragulj. S jedne strane govori se estonski, jezik ugrofinskoga korijena, a s druge latvijski, tipično baltički i potpuno drukčije strukture. Na papiru to izgleda kao dva svijeta, no u svakodnevnom životu ovoga zajedničkog grada jezici se spontano isprepliću i žive zajedno.

Stanovnici najčešće bez problema razumiju i estonski i latvijski, a ruski, koji je u cijeloj regiji tradicionalno prisutan, prirodno se nameće kao još jedan most u komunikaciji. U trgovinama ćete gotovo uvijek biti pozdravljeni na jeziku koji govorite, a gradski događaji redovito imaju najave na dva, ponekad i na tri jezika. Razlike među kulturama ovdje se ne doživljavaju kao razdvajanje, nego kao dodatna boja koja obogaćuje život na granici i daje Valgi i Valki poseban, topliji identitet.