Biser istoka Hrvatske ponosi se najljepšom katedralom u ovom dijelu Europe, ergelom stasitih lipicanaca, brojnim parkovima i opuštenim slavonskim šarmom

Foto: Getty Images
piše Martina Hrupić

Znate li koji su hrvatski grad posjetili i papa Ivan Pavao II., ali i britanska kraljica Elizabeta II., a u čijem parku stoji neobičan kamen, takozvani ‘komad meteorita’? Odgovor vodi u Slavoniju, na nadmorsku visinu od oko 100 metara i drugi najveći grad Osječko baranjske županije – Đakovo. ‘Službena’ povijest tog grada seže u daleko 11. stoljeće (prostor je bio naseljen još davnije, i 5500 godina pr.Kr.), a danas ga domom zove oko 24 tisuće ljudi. Grad je to u kojem će na svoje doći i ljubitelji povijesti, kulture i sakralnih spomenika, ali i životinja i prirode. Idemo na izlet u Đakovo!

U kojoj je državi najveća minimalna plaća? Rekorder je europska zemlja u kojoj nitko ne radi za manje od 2500 eura

KATEDRALA KAO JEDAN OD NAJVAŽNIJIH SIMBOLA GRADA

Nijedan posjet Đakovu ne prolazi bez razgleda tamošnje katedrale sv. Petra, zdanja koje je postalo svojevrsni simbol grada čijem su razvoju uvelike doprinijeli tamošnji biskupi. Primjerice, jedan od njih, Mijo Kesarić, utemeljio je nekadašnju biskupsku ergelu, a danas Državnu ergelu lipicanaca, još jednog simbola grada. No, grad je ipak najviše ‘zadužio’, i to upravo katedralom, biskup Strossmayer (1815-1905).

BOGATA UNUTRAŠNJOST, ORGULJE I KRIPTA

Katedrala je građena 16 godina, od 1866. do 1882. godine, a nacrte za nju Strossmayer je naručio u Beču. Za njih je prvo bio zadužen arhitekt Karl Rösner, a nakon njegove smrti Friedrich Schmidt, kojeg se, kako stoji na službenim stranicama Turističke zajednice grada Đakovo, smatra jednim od najslavnijih gotičara 19. stoljeća.

Velikoj vrijednosti katedrale doprinose i njezina bogata unutrašnjost, ali i orgulje, dok se u kripti nalazi i grobnica J. J. Strossmayera. Inače, katedralu je 2003. godine posjetio i Ivan Pavao II, te ispred nje pozdravljao ljude šokačkim šeširom (bio je drugi papa koji je posjetio grad – prvi je bio, ali tada još u funkciji kardinala, 1927. godine kardinal Roncalli, odnosno kasnije papa Ivan XXIII. Dobri, koji je katedralu nazvao ‘najljepšom između Venecije i Istanbula)’.

Kultni obrok koji je simbol hedonizma i okupljanja oko stola ima samo jedno pravilo: hrana mora biti ukusna, domaća i pripremljena s ljubavlju

ERGELA LIPICANACA KOJA ŽIVOT ZNAČI

U Đakovu ništa i bez konja, odnosno tamošnje ergele koja je još jedna prepoznatljiva stavka đakovačkog kraja. Nju je, što je služilo kao svojevrsno priznanje vrijednosti, posjetila 1972. godine i britanska kraljica Elizabeta II (u novije doba, 2016., i Camilla, aktualna kraljica), dok su 1962. godine 74 đakovačka lipicanca ‘glumila’ u filmu “Čudo bijelih pastuha” Walta Disneya, koji je navodno bio impresioniran tim životinjama.

View this post on Instagram

A post shared by Michele Grimaz (@mighele_)

Organizirani uzgoj konja u đakovačkoj ergeli, današnjoj Državnoj ergeli lipicanaca, traje najmanje 500 godina. Službeni početak, kad se prvi put spominje riječ ‘ergela’ seže u 1506. godinu, a s isključivim uzgojem lipicanskih konja počinje se sredinom 19. stoljeća, 1854. godine. Navodno je Strossmayer bio zaslužan za to jer je ustvrdio ‘ili njegujmo ergelu kako treba ili ju rastepimo’. Ergela se u državnom vlasništvu nalazi od kraja Drugog svjetskog rata, a djeluje na dvije lokacije. Pastuharna se nalazi u samom gradu, a Ivandvor na izlazu iz grada.

MOZARTOV KLAVIKORD, MUZEJI, KORZO I NAJSTARIJA CRKVA

Uz Đakovo se veže još jedan zanimljiv detalj. Naime, u stolnoj je crkvi svojedobno postojao orkestar kojeg je vodio bečki skladatelj i Mozartov šurjak, Jakob Haibel. On je u Đakovo dopremio mali klavikord koji je bio u vlasništvu Mozarta. Haibel je na njemu skladao sve do svoje smrti 1826. godine. Za one koji žele još više, tu je i Muzej Đakovštine, osnovan 1951. godine, te Spomen muzej biskupa J.J. Strossmayera osnovan 1991. godine, a nezaobilazna je i šetnja ili kava na gradskom korzu. Zanimljiva je i Župna crkva Svih Svetih, najstarija crkva u gradu, a svakako obratite pozornost i na niz skulptura na koje ćete naići šetajući gradom.

PARKOVI I JEZERA ZA LJUBITELJE PRIRODE

Đakovo isto tako ima puno toga za ponuditi i ljubiteljima prirode. Sam grad se hvali s pet parkova, od kojih se omiljenim šetalištem, ali i plućima grada smatra Strossmayerov park. Taj je park ujedno i mjesto održavanja tradicionalnih Đakovačkih vezova, a u njemu se nalazi i kamen, oko kojeg se koketira s mišlju da je to u biti ostatak meteorita. Iako pomisao dobro zvuči, to ipak nije slučaj. Radi se o kamenu rožnjaku. Okolicom grada pak dominiraju jezera. Ima ih nekoliko, primjerice Jošava, umjetno jezero 1960-ih, dugačko 4,5 kilometara, a široko 200 metara. Ističe se i jezero Bajer koje je proglašeno kupalištem, dok se akumulacijsko jezero Mlinac, površine 13,6 hektara, nalazi 12 kilometara od grada.

GRAD POZNAT PO TRADICIONALNIM MANIFESTACIJAMA

Đakovo je isto tako i grad koji se može pohvaliti zavidnim brojem prepoznatljivih manifestacija. Primjerice, jedna od najzvučnijih i najvoljenijih su Đakovački vezovi koji je održavaju još od 1967. godine. Tu su i pokladni Đakovački bušari, za koji TZG Đakova karakterizira kao najveći karneval istočne Hrvatske, a ističe se i Božićni bal lipicanaca.

View this post on Instagram

A post shared by Đakovo Tourist Board (@visitdjakovo)

PODIJELI ČLANAK