Slikoviti gradić u zagljaju zagorskih brega, prepun povijesti i nenametljivog šarma, idealno je odredište za opušteni jesenski izlet

Foto: Shutterstock
piše Martina Hrupić

Maleni je to i simpatičan grad u kojem ćete imati priliku učiti, uživati i predahnuti u lijepoj prirodi. Krapina, glavni grad Krapinsko-zagorske županije, definitivno neće razočarati ako tražite kratak izletnički predah u bilo koje doba godine, a pogotovo sada kad nam se još jedna jesen šulja u živote te pokušavamo iskoristiti posljednje zrake nezubatog sunca. Uostalom, da je upravo sada najbolje vrijeme za posjet uvjeravaju nas i na samoj internet stranici krapinske turističke zajednice, kad kažu: „U Zagorje je najljepše doći u jesen kada su dani jasni, nebo modro, šume zlatne…“. Idemo na izlet u Krapinu!

Najniži jadranski otočić slikovita je oaza mira bez buke i automobila, a ponosi se bogatom tradicijom ronjenja i izrade spužvi

ODUVIJEK TURISTIČKI ZANIMLJIVA DESTINACIJA

Izletnicima Krapina nije nov pojam. Ovaj grad s oko 13 tisuća stanovnika, koji se prvi put u nekom povijesnom dokumentu spominje još 1222. godine, posjetiteljima je zanimljiv još od početka 1900-ih. Tada su Krapinu pohodili zbog ‘Mrzlica’, odnosno Kneippova lječilišta, dok se kasnije, nakon ratova, pažnja prvenstveno okreće krapinskom pračovjeku te znanje o njemu i njegovim navikama postaju glavnom atrakcijom grada i okolice.

MULTIMEDIJALNI MUZEJ U KOJEM ĆE UŽIVATI CIJELA OBITELJ

Krapinski pračovjek, odnosno neandertalac otkriven je davnih 1890-ih godina, u pećini na brdu Hušnjakovo. Na tom su lokalitetu, jednom od najpoznatijih na svijetu te vrste, pronađeni ostaci kostiju 40 praljudi neandertalskog tipa, o kojima se danas sve može doznati u Muzeju krapinskih neandertalaca otvorenom 2010. godine. Uređenim stazama muzej je spojen i sa samim nalazištem, a zahvaljujući atraktivno prezentiranom sadržaju na ukupno 1200 metara četvornih, muzej će biti vrlo zanimljiv i obiteljima s djecom.

Inače, paleontološka istraživanja na brdu Hušnjakovo trajala su od 1899. do 1905. godine, a vodio ih je znanstvenik Dragutin Gorjanović Kramberger. U špilji je pronađeno oko 900 kostiju, niz kamenih oruđa te životinjskih ostataka. Svi pronalasci stari su oko 130 tisuća godina.

Ove nerazvikane i neobične atrakcije u Istri potpuno će vas oduševiti: od tragova dinosaura, kosog tornja i pijane pruge do slapa koji inspirira pjesnike

VRIJEDNI SAKRALNI OBJEKTI, U JEDNOM OD NJIH JE I ČUDOTVORNI KIP

Što se tiče samog grada, Krapina se može pohvaliti s nekoliko vrijednim sakralnih zdanja. To su redom župna crkva sv. Nikole koja se ističe svojim orguljama, ali i crkva sv. Katarine s franjevačkim samostanom i tamošnjom rijetkom zbirkom sakralne umjetnosti te knjižnicom koja datira iz davne 1650. godine. Ipak, najpoznatija krapinska crkva je ona Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Smatraju je jednom od najljepših baroknih crkva u tom dijelu Hrvatske, a završena je 1761. godine s idejom da bude dom čudotvornom kipu Djevice Marije iz Jeruzalema.

NEŠTO ZA LJUBITELJE OLDTIMERA U MUZEJU PRESEČKI

Krapina nudi poslasticu i ljubiteljima automobila u vidu tamošnjeg Muzeja oldtimera Presečki. Iza tog muzeja stoji, kao što i samo ime daje do znanja, privatna osoba, točnije Antun Presečki, zaljubljenik u oldtimere koji je, otvorenjem izložbenog prostora, ostvario svoj dječački san. Posjetitelji mogu uživati u artefaktima raspoređenima na ukupno 1100 metara četvornih. Tako ćete ovdje pronaći 30-ak automobila i 60 motocikala koji su produkt 25 godina sakupljačkog i restauracijskog truda.

RODNA KUĆA LJUDEVITA GAJA

U Krapini ćete naići i na rodnu kuću Ljudevita Gaja, velikana hrvatskog narodnog preporoda. On se u njoj rodio 8. srpnja 1809. godine, a s vremenom je pretvorena u Memorijalni muzej u kojem se može doznati više od njegovu privatnom životu. Logično, kuća se nalazi u ulici Ljudevita Gaja. A koliko se grad ponosi time što je Gaj tamo rođen dokazuje i činjenica da njegovo ime nosi i srce samog mjesta, središnji krapinski trg.

NEOBIČNI PARK DRVENIH SKULPTURA

Krapina neće razočarati ni svojom neposrednom okolicom. Primjerice, na brdu Josipovac nalazi se Park skulptura ‘Forma prima’ gdje se može razgledati više od 30 drvenih skulptura koje su izradili kako domaći tako strani kipari u razdoblju od 1976. do 1982. godine, tijekom međunarodnih kiparskih simpozija koji su se održavali u Krapini. Park je upisan i u Registar kulturnih dobara.

USPON NA 847 METARA VISOKU SRAHINJŠČICU

Nikako ne smijemo zaboraviti ni na 847 metara visoku Strahinjščicu, koja će definitivno zapeti za oko planinarima. Tu se planinu, čiji vrh nosi ime Sušec, smatra zapadnim nastavkom i ‘kopijom’ Ivanščice, od koje je dijeli kanjon Očura. Padine su joj strme, među ostalim obrasle kestenom, a greben joj je dug oko 21 kilometar te između jedan i četiri kilometara širok. Ipak, što se tiče vidika, na samom vrhu Sušecu ga nema, jer se on nalazi usred šume. Za pogled na okolicu najbolji je Dedek, od vrha 20 minuta udaljeni vidikovac.

PODIJELI ČLANAK