Grad dvoraca i bana Jelačića pun je povijesti i njezinih kamenih svjedoka, a okružuje ga zelenilo idealno za aktivne izlete

Foto: Shutterstock
piše Martina Hrupić

Mali grad po mjeri čovjeka. Tako ga predstavljaju u njegovoj turističkoj zajednici. No, kako godine prolaze, a grad sve više ulaže u sebe i svoju turističku ponudu, ubrzo bi ga mogli zvati ‘malim gradom po mjeri turista’. U biti, mogli bismo ga već i sada tako nazvati jer predstavlja odličan predah od velegrada. Naime, Zaprešić, smješten 17 kilometara od Zagreba, uz Savu i Medvednicu, sa svojih 53 kilometara četvornih i 27 tisuća stanovnika, nudi neku drugu, manje užurbanu svakodnevicu koja svakog posjetitelja neizbježno odvuče u neka minula vremena svojim dvorcima i povijesnim pričama, pogotovo onima o banu Josipu Jelačiću. Upravo je on zauvijek obilježio Zaprešić, koji se stoga ponekad naziva i Banovim gradom. Idemo na izlet u Zaprešić!

Regija na sjeveru traži od Europe: “Želimo da dan kod nas traje 26 sati! Tako ćemo privući nove stanovnike i promovirati svoj način života”

BOGATA PROŠLOST I NJEZINI ZIDANI SVJEDOCI

Suvremeni Zaprešić, koji je gradom postao 1995. godine, danas se na internet stranicama tamošnje turističke zajednice hvali i pozitivnim prirodnim priraštajem i najobrazovanijem stanovništvom u Zagrebačkoj županiji. Poznat je, dodaju, i to zahvaljujući tome što je trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj prolazila upravo kroz Zaprešić, kao ‘sjeverozapadna vrata Zagrebačke županije’, a njegovu je urbanom razvoju, osim toga, kumovao i razvoj industrije…

No, cijelo vrijeme, u pozadini tog razvoja, stajala je bogata prošlost i njezini zidani svjedoci – Novi dvori i Lužnica u samom Zaprešiću i neposrednoj okolici te dvorci Januševec, Laduč, Jakovlje te barokni dvorac obitelji Oršić u širem zaprešićkom kraju.

GRAD ŽIVI U SIMBIOZI S BANOM JELAČIĆEM

U toj prošlosti pak najglasnije odzvanja jedno ime – Josip Jelačić. On je tijekom svog banovanja, tijekom kojeg je ukinuo kmetstvo, živio upravo u Zaprešiću. Tamo se i dan danas nalazi njegova grobnica, a grad doslovno ‘živi’ s njime – dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada, na njegov rođendan. Po njemu je nazvana i glavna ulica, srednja škola, njegovo ime nose i gradske manifestacije. No, njegov su najbitniji spomenik upravo Novi dvori Jelačićevi koji su se prometnuli u glavni turistički adut grada. Kompleks se prvi put spominje kraljem 16. stoljeća, a Jelačić ga je 1851. godine kupio za 175 tisuća forinti. U vlasništvu njegove obitelji bio je do 1934. godine.

U kojem hrvatskom gradu živi najviše mladih? U slikovitom rekorderu četvrtina stanovnika ima manje od 20 godina, a svaki peti ima između 15 i 29 godina

VELIKI PLANOVI ZA VEĆ DJELOMIČNO OBNOVLJENE NOVE DVORE

Dosad je dio kompleksa već renoviran – jedinstvena Vršilnica i nekadašnja žitnica koja je danas Muzej Matije Skurjenija. U planu su i novi radovi – obnova dvorca do kojeg vodi 200 metara duga aleja kestena u kojem će biti muzej i spomen soba bana Jelačića, a za koju je već, hvale se u gradu, otkupljena i zbirka predmeta, među kojima i Povelja o ukidanju kmetstva iz 1848. godine. U planu je i obnova Kukuružarnika koji bi se trebao pretvoriti u svjetlosnu instalaciju s malim amfiteatrom.

JEDINSTVENA VRŠILNICA I MAUZOLEJ DJELOMIČNO IZGRAĐEN OD KAMENA SA ZAGREBAČKE KATEDRALE

U kompleksu se zasad posebno ističe spomenuta Vršilnica. Riječ je o objektu za preradu žita, najstarijem takvom u Hrvatskoj, koji je potpuno obnovljen 2018. godine. Riječ je inače o spomeniku nulte kategorije koji je danas multimedijalni centar za različita događanja. Isto tako, nikako ne valja zaboraviti ni kapelicu sv. Josipa, koja se nalazi nedaleko samog dvorca, a u kojoj osim bana počivaju i njegova devetomjesečna kći te njegov brat Antun, kao i mauzolej obitelji Jelačić izgrađen 1884. godine, i to djelomično od bijelog kamena sa Zagrebačke katedrale nakon potresa 1880. godine.

Na itineraru posjetitelja bi se isto tako trebao naći i dvorac Lužnica, u istoimenom prigradskom naselju. Dvorac datira iz 1791. godine, a u vlasništvu je sestara milosrdnica te on danas djeluje u svojstvu Duhovno-obrazovnog centra Marijin dvor. Dvorac okružuje perivoj s jezerom.

JAHANJE, GOLF, PLANINARENJE I RIBOLOV

No, zaprešićko područje nudi i niz drugih aktivnosti. Naime, u neposrednoj blizini Novih dvora nalazi se Golf centar, dok će ljubitelji jahanja svoje utočište pronaći u tri kilometra udaljenom konjičkom klubu Trajbar team. Ribolovci će mir pronaći na šoderica Zajarki, na južnom ulazu u grad Zaprešić, površine 40 hektara u kojem navodno žive šarani Kvrga i Berta, teški svaki po 30 kilograma. Za planinare tu su 480 metara visoke dolomitne stijene i vidikovac Kameni svati na zapadnom rubu Medvednice, odmah iznad obližnjeg sela Jablanovac.

PODIJELI ČLANAK