
REKORDERI LJUBAZNOSTI
Mali grad po mjeri čovjeka. Tako ga predstavljaju u njegovoj turističkoj zajednici. No, kako godine prolaze, a grad sve više ulaže u sebe i svoju turističku ponudu, ubrzo bi ga mogli zvati ‘malim gradom po mjeri turista’. U biti, mogli bismo ga već i sada tako nazvati jer predstavlja odličan predah od velegrada. Naime, Zaprešić, smješten 17 kilometara od Zagreba, uz Savu i Medvednicu, sa svojih 53 kilometara četvornih i 27 tisuća stanovnika, nudi neku drugu, manje užurbanu svakodnevicu koja svakog posjetitelja neizbježno odvuče u neka minula vremena svojim dvorcima i povijesnim pričama, pogotovo onima o banu Josipu Jelačiću. Upravo je on zauvijek obilježio Zaprešić, koji se stoga ponekad naziva i Banovim gradom. Idemo na izlet u Zaprešić!
Suvremeni Zaprešić, koji je gradom postao 1995. godine, danas se na internet stranicama tamošnje turističke zajednice hvali i pozitivnim prirodnim priraštajem i najobrazovanijem stanovništvom u Zagrebačkoj županiji. Poznat je, dodaju, i to zahvaljujući tome što je trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj prolazila upravo kroz Zaprešić, kao ‘sjeverozapadna vrata Zagrebačke županije’, a njegovu je urbanom razvoju, osim toga, kumovao i razvoj industrije…
No, cijelo vrijeme, u pozadini tog razvoja, stajala je bogata prošlost i njezini zidani svjedoci – Novi dvori i Lužnica u samom Zaprešiću i neposrednoj okolici te dvorci Januševec, Laduč, Jakovlje te barokni dvorac obitelji Oršić u širem zaprešićkom kraju.
U toj prošlosti pak najglasnije odzvanja jedno ime – Josip Jelačić. On je tijekom svog banovanja, tijekom kojeg je ukinuo kmetstvo, živio upravo u Zaprešiću. Tamo se i dan danas nalazi njegova grobnica, a grad doslovno ‘živi’ s njime – dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada, na njegov rođendan. Po njemu je nazvana i glavna ulica, srednja škola, njegovo ime nose i gradske manifestacije. No, njegov su najbitniji spomenik upravo Novi dvori Jelačićevi koji su se prometnuli u glavni turistički adut grada. Kompleks se prvi put spominje kraljem 16. stoljeća, a Jelačić ga je 1851. godine kupio za 175 tisuća forinti. U vlasništvu njegove obitelji bio je do 1934. godine.
Dosad je dio kompleksa već renoviran – jedinstvena Vršilnica i nekadašnja žitnica koja je danas Muzej Matije Skurjenija. U planu su i novi radovi – obnova dvorca do kojeg vodi 200 metara duga aleja kestena u kojem će biti muzej i spomen soba bana Jelačića, a za koju je već, hvale se u gradu, otkupljena i zbirka predmeta, među kojima i Povelja o ukidanju kmetstva iz 1848. godine. U planu je i obnova Kukuružarnika koji bi se trebao pretvoriti u svjetlosnu instalaciju s malim amfiteatrom.
U kompleksu se zasad posebno ističe spomenuta Vršilnica. Riječ je o objektu za preradu žita, najstarijem takvom u Hrvatskoj, koji je potpuno obnovljen 2018. godine. Riječ je inače o spomeniku nulte kategorije koji je danas multimedijalni centar za različita događanja. Isto tako, nikako ne valja zaboraviti ni kapelicu sv. Josipa, koja se nalazi nedaleko samog dvorca, a u kojoj osim bana počivaju i njegova devetomjesečna kći te njegov brat Antun, kao i mauzolej obitelji Jelačić izgrađen 1884. godine, i to djelomično od bijelog kamena sa Zagrebačke katedrale nakon potresa 1880. godine.
Na itineraru posjetitelja bi se isto tako trebao naći i dvorac Lužnica, u istoimenom prigradskom naselju. Dvorac datira iz 1791. godine, a u vlasništvu je sestara milosrdnica te on danas djeluje u svojstvu Duhovno-obrazovnog centra Marijin dvor. Dvorac okružuje perivoj s jezerom.
No, zaprešićko područje nudi i niz drugih aktivnosti. Naime, u neposrednoj blizini Novih dvora nalazi se Golf centar, dok će ljubitelji jahanja svoje utočište pronaći u tri kilometra udaljenom konjičkom klubu Trajbar team. Ribolovci će mir pronaći na šoderica Zajarki, na južnom ulazu u grad Zaprešić, površine 40 hektara u kojem navodno žive šarani Kvrga i Berta, teški svaki po 30 kilograma. Za planinare tu su 480 metara visoke dolomitne stijene i vidikovac Kameni svati na zapadnom rubu Medvednice, odmah iznad obližnjeg sela Jablanovac.
REKORDERI LJUBAZNOSTI
Kvizovi
VIVODINA WINE&WALK
KAMENI SVJEDOK PROŠLOSTI
Kazna za nestrpljive
Kvizovi
KAMENI SVJEDOK PROŠLOSTI
Čudo rimske arhitekture
Kao iz bajke...
PRKOSE ZAKONIMA FIZIKE
NAJSTROŽA KAZNIONICA
OSVAJA NA PRVU
KULTURNA MEKA
Vijugava šetnica
Istarski ljepotan