
REKORDERI LJUBAZNOSTI
Ako mislite da ste vidjeli sve u životu, razmislite ponovno! Upravo ova rečenica navedena je na internet stranici posvećenoj jednoj od najpopularnijih atrakcija u Češkoj – famoznoj ‘Crkvi kostiju’. Punim imenom kosturnica Sedlec (Kostnice Sedlec), ova je kapelica definitivno jedna od najneobičnijih koje ćete ikada vidjeti. Kada kročite u nju dočekat će vas arhitektonski ukrasi, umjetnička djela i predmeti izrađeni od desetaka tisuća ljudskih kostiju i lubanja!
Ova neobična bogomolja, koja godišnje zahvaljujući opisanom, bilježi najmanje 300 tisuća posjetitelja, nalazi se u gradu Kutná Hora, točnije u njegovu predgrađu po imenu Sedlec. Ta se kapelica, koja ujedno služi kao kosturnica, nalazi u sklopu crkve Svih svetih na tamošnjem groblju. Originalno je bila dio opatije u Sedlecu. Ona je jedna od dvije kapelice izgrađene jedna na drugoj koje čine današnju crkvu i vodi se kao ona ‘podzemna’.
Dakle, kad pogledate crkvu izvana, ništa ne nagovještava iznenađenja koja se nalaze unutra. A doista ih ima. Jedna od njezinih najvećih atrakcija jest luster izrađen, kao uostalom i svi tamošnji ukrasi, od ljudskih kostiju. No, poseban je po tome što je u njega ‘utkana’ najmanje jedna od apsolutno svake kosti koje se nalaze u ljudskom tijelu. Druga atrakcija svakako je grb obitelji Schwarzenberg (koja je inicirala ukrašavanje kapelice), sad već pogađate, također izrađen od kostiju, a neobičan je i sam potpis ‘autora’ neobičnog dizajna interijera. On se, naravno, potpisao ‘u kostima’, a taj se njegov trag nalazi na zidu kod ulaza u kapelicu.
No, krenimo od početka, a to je svakako odgovor na pitanje kako su sve te silne kosti – ostaci između 40 i 70 tisuća ljudi – uopće završili u toj kapelici? Sve je počelo još 1278. godine, kada je ondašnji kralj poslao svećenika iz Sedleca u Jeruzalem. Kad se ovaj vratio, donio je sa sobom i malo svete zemlje koju je rasuo po tamošnjem groblju. Glas o tome ubrzo se raširio po okolici, ali i mnogo šire te je groblje u Sedlecu postalo vrlo tražena lokacija kao posljednje počivalište. Bilo je do te mjere popularno da su se tamo pokapali ljudi iz cijele središnje Europe. Pretpostavlja se da su, općenito, s oko 10 tisuća pokojnika ‘doprinijeli’ križarski ratovi, a s oko 30 tisuća kuga.
U 15. stoljeću na samom je groblju sagrađena i crkva čiji je podrum služio kao kosturnica. U njega su se spremile kosti koje su bile izvađene iz masovnih grobnica otkrivenih prilikom gradnje crkve, a u njega se premještalo i ostatke kostiju s groblja koje je pucalo po šavovima, a sve kako bi se napravilo mjesta za nove pokojnike. Za slaganje tih kostiju navodno je bio zadužen poluslijepi svećenik. On ih je slagao na hrpe, nalik na piramide i tako su posložene stajale sve do 1870. godine.
Naime, te se godine, ‘na sceni’ pojavio drvorezbar František Rint. Njega je angažirala prethodno spomenuta obitelj Schwarzenberg, s idejom da posloži kosti i dovede ih u red. Rint si je, kao što možemo svjedočiti i danas, doista dao truda. Izbjeljivao je kosti i počeo ih oblikovati, rezbariti i slagati u prava umjetnička djela pa je kapelica danas ukrašena, među ostalim, i ‘girlandama lubanja’ te križevima od kukova i bedrenih kostiju… Svaki od njegovih uradaka pažljivo se i brižno održava. Navodno se čiste pojedinačno, četkicom za zube.
Kosturnica je inače vrlo popularna turistička atrakcija i dio je šireg područja u gradu Kutná Hora koje je 1995. godine uvršteno i na popis svjetske baštine UNESCO-a. Iako je vrlo posjećena, ipak se radi o ostacima pokojnika pa obilazak pretpostavlja i neka pravila. Fotografiranje je zabranjeno, a tijekom posjete, koja u pravilu traje 15 minuta do sat vremena, posjetitelje se moli i da nose odjeću koja iskazuje poštovanje prema mjestu gdje se nalaze, a to je grobnica i aktivna bogomolja. Zabranjen je i ulaz psima, kao i unošenje većih torbi ili kaciga. Dječja kolica su ipak dozvoljena. Ulaznica se ne može kupiti u samoj kosturnici, kaže internet. To se radi ili online ili pak u lokalnom informativnom centru.
Kosturnica, odnosno kapelica u Sedlecu nije jedino zdanje tog tipa. Ima ih još impozantnih. Primjerice, Kosturnica u Brnu s oko 50 tisuća kostura, a tu su i ‘kapelica lubanja’ u Poljskoj (Kaplica Czaszek) te Capela dos Ossos u Évori u Portugalu. U Rimu ukrasi od ljudskih kostiju krase crkvu “Santa Maria della Concezione dei Cappuccini”, odnosno njezinu kriptu koja je dom ostataka oko 4000 svećenika kapucina umrlih između 1528. i 1870. godine. Naravno, po broju kostura nijedno od navedenih zdanja ne može se mjeriti s proslavljenim pariškim katakombama koje navodno čuvaju ostatke šest milijuna ljudi.
REKORDERI LJUBAZNOSTI
Kvizovi
VIVODINA WINE&WALK
KAMENI SVJEDOK PROŠLOSTI
Kazna za nestrpljive
Kvizovi
KAMENI SVJEDOK PROŠLOSTI
Čudo rimske arhitekture
Kao iz bajke...
PRKOSE ZAKONIMA FIZIKE
NAJSTROŽA KAZNIONICA
OSVAJA NA PRVU
KULTURNA MEKA
Vijugava šetnica
Istarski ljepotan