
Kvizovi
Relativno nepoznati otočić u Tihom oceanu, Nauru, jedna je od najmanjih država na svijetu. Ima tek desetak tisuća stanovnika, a njegova površina iznosi samo 21 četvorni kilometar. Ova je zemlja posljednjih desetljeća postala poznatija u svijetu zbog jedne porazne činjenice: 94,5 posto svih stanovnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. Prosječna je težina Nauranaca 100 kilograma, a indeks tjelesne mase 34-35 (zdravo je do 25). U nastavku donosimo priču o tome zašto su stanovnici otoka Nauru pretili i što se poduzima da se taj problem riješi.
Tradicionalno su se stanovnici na ovom otoku bavili ribolovom i njihova se prehrana uglavnom sastojala od ribe, morskih plodova, povrća, voća i kokosa. U to vrijeme problema s prekomjernom težinom nije bilo, no sve se promijenilo osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nauru je bio bogat fosfatom koji se koristio u poljoprivredi i proizvodnji gnojiva, te izvozio u inozemstvo. Rudarenje je velikim dijelom uništilo krajolik, pa su se i zbog toga morali okrenuti uvozu. Prihod od fosfata doveo do visokog životnog standarda i uvoza hrane, uglavnom iz Australije i Novog Zelanda.
Hrana koja se uvozila na Nauru bila je prerađena, visoko kalorična, sadržavala je šećere i zasićene masnoće. Postupno je ova nova hrana istisnula s jelovnika tradicionalnu polinezijsku prehranu, ribu, voće i povrće, i posljedice su ubrzo postale vidljive. Osim prehrane koja je odigrala ključnu ulogu, važan faktor je i nedostatak fizičke aktivnosti. Nauru je mala država, male površine, koja ne pruža puno mogućnosti za sport i rekreaciju pa stanovnici većinom žive sjedilačkim načinom života. Neke studije navode da postoji i genetska predispozicija za pretilost.
Posljednjih godina stanovnici Naurua postaju sve svjesniji ovog problema. Pretilost je dovela do brojnih zdravstvenih problema stanovnika. Jedan od najvećih je dijabetes. Nauru ima najveću stopu oboljelih od dijabetesa tipa 2, od kojeg boluje gotovo polovica stanovnika u dobi od 55 do 64 godine. Sve više novca odlazi na zdravstvo, umjesto u programe prevencije, što je dovelo zemlju u začarani krug.
U posljednjih nekoliko godina, na Nauru postaju sve svjesniji ovog problema. Pokušavaju se boriti protiv pretilosti i promicati zdrav način života, no to će biti težak i dugotrajan proces. Rudarenje fosfata osiromašilo je zemlju, a stanovnici su uglavnom prestali uzgajati tradicionalne kulture i loviti ribu. Ipak, određenih pomaka ima, poput organiziranih šetnji od pet kilometara koje imaju za cilj potaknuti stanovnike da više brinu o svojem zdravlju.
Nuru nije turistički jako razvijen, za razliku od obližnjeg Fijija. Posjećuje ga oko 200 turista godišnje, ima aerodrom i ukupno četiri hotela. Od zanimljivosti, najviše se ističu ostaci fosfata, mineral koji je nekad bio glavni izvor prihoda, zatim jame Buada, muzej Naurua, te nekoliko plaža sa sitnim, bijelim pijeskom. Stanovništvo je polinezijskog podrijetla, a službeni jezik je engleski.
Kvizovi
U PRIZEMLJU MSU-A
Skriveni dragulji Europe
Nova hit destinacija
Cirkuska tragedija stoljeća
BAŠ MU SE VESELIMO!
Cirkuska tragedija stoljeća
Vožnja za pamćenje
DRAGULJ ZADARSKOG ARHIPELAGA
U SRCU ANATOLIJE
IZOLIRAN OD OSTATKA SVIJETA
AUSTRIJA NIKAD NE RAZOČARA
ŽILA KUCAVICA TERRE MAGICE
ŠVICARSKI DRAGULJ
'Predah' od slavnog grada