Najšarmantniji otočić na jugu Hrvatske krasi svjetionik iz 19. stoljeća: u blizini skriva i simpatičnu mlađu sestru

Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. U tom moru tih prirodnih ‘izbočina’ okruženih valovima, neki su posebno šarmantni, predstavljaju istinski ukras Jadrana. Dva takva pronaći ćete u Pelješkom kanalu, tek nekoliko kilometara od Orebića. Imaju sasvim slatko, i ne baš tako rijetko ime, a ‘siva ljepota u plavom’ njihova je super moć! Idemo na Veliku Sestricu, a ‘skočit’ ćemo svakako i do Male!

Otok Velika (ili Vela) Sestrica doista je jedan od onih hrvatskih nenaseljenih otoka koji svojom ljepotom porobljavaju srce: spoj tirkizne i plave, stijene i svjetionika, i njegova svijetla koje je više od sušte obavijesti i informacije, nego je i romantični zov koji zove na pučinu, u zagrljaj valova. Iako se zove ‘Velika’, ‘Sestrica’ je ipak mala: površina joj je oko 9000 metara četvornih, a duljina obale ni dva kilometra, točnije 1850 metara.

No, otok Velika Sestrica nije usamljen. Samo 120 metara dalje od nje, u smjeru istoka, nalazi se njezina susjeda, koja prigodno nosi ime Mala Sestrica. Ona službeno čak nije ni otok, već se vodi kao hrid. Površina joj je još skromnija, oko 4700 metara četvornih. Iznad valova proviruje u visinu tek tri metra.

Velika i Mala sestrice nerazdvojni su dvojac. Stoga ih često jednostavno nazivaju ‘Sestrice’. „Među otocima koji su razasuti Jadranom, dosta njih nosi ime Sestrice. Obično se tu radi o dva (nekada i tri) manja otoka koji su spojeni nekom plićinom ili hrptom. Slično je i s korčulanskim Sestricama gdje su Mala Sestrica (površine 4679 kvadratnih metara) i Vela Sestrica (9125 kvadrata) spojene plićinom.“, prenosi, primjerice, Gorgonija.

Sestrice, dakle otok Velika Sestrica i Mala Sestrica, smjestile su se u Pelješkom kanalu, a od Orebića ih dijele svega dva kilometra. Pripadaju korčulanskom otočju, odnosno ‘obitelji’ koju čini ukupno 19 otoka i hridi.

Velika Sestrica poznata je po svom svjetioniku. On se službeno zove svjetionik “Otočić Sestrica Vela – Korčula”, okružuje ga nešto zelenila, a tamo stoji od 1871. godine. Izdužena je to jednokatnica, građena u tradiciji korčulanskog kamenarstva, a njezin je dio i kamena kula s lanternom na vrhu, ukupne visine 17 metara. Kamena kula nalazi se na južnom pročelju zdanja, a krase je i iznimno uski otvori.

Svjetionik na Velikoj Sestrici nije bez razloga izgrađen na tom majušnom otoku. Područje je to u kojem se odvija gust pomorski promet, tako je bilo i nekada, a kako je riječ o najsjevernijim otočićima korčulanskog arhipelaga oni su odlično obilježavali koridor prolaska u odnosu na Pelješac.

Naime, 12 kilometara dugi i od 1,3 do 2,3 kilometara široki Pelješki kanal, prenosi primjerice Hrvatska enciklopedija, svojom dubinom od 60 metara pogodan je za plovidbu većih brodova. „Skraćuje put u smjeru sjever-jug, pa njime prolaze brodovi na putu od Korčulanskoga kanala prema Mljetskome kanalu i dalje prema Dubrovniku na jugoistoku, i obratno“, prenosi taj izvor.

Nekada je svjetionik imao i svjetioničare, no automatizacijom je prestala potreba za njima. Otok i zgrada svjetionika u današnje vrijeme služe u svrhu luksuznog odmora.