TAMO JE SVE POČELO...
Mjesta
Grad uklesan u stijenama oduševljava turiste i zbunjuje arheologe: evo zašto je jordanski biser Petra jedna od najpoznatijih svjetskih atrakcija
Crveni grad, izgubljeni grad, mistična ljepotica, mjesto uvršteno na popis UNESCO-ove povijesne baštine i jedno od novih sedam čuda svijeta. Sve to je Petra, antički grad u Jordanu koji se nalazi na listi želja brojnih putnika iz cijelog svijeta. Osnovana 312. godine prije Krista, glavna jordanska atrakcija je djelomično izgrađena ljudskom rukom, a djelomično uklesana u crvenkastu stijenu. Ime je dobila po grčkoj riječi “petros”, što znači stijena. Evo koje još zanimljivosti o ovom fascinantnom mjestu možda niste znali!
PETRA I DANAS MISTERIJ: ISTRAŽENO JE TEK OKO 15 POSTO CIJELOG GRADA
Petra je kroz povijest bila važna za razne kulture, Egipćane, Arape i Feničane, a u vrijeme antike je bila glavni grad Nabatejaca, saveza nomadskih plemena koji su se bavili trgovinom. U gradu je sačuvano oko 800 građevina, ali kad govorimo o Petri ne govorimo o klasičnim samostojećim zgradama, već o prostorijama uklesanima u crvenkastu stijenu. Zapadnjaci ju otkrivaju tek 1812. godine, kad ju je na svojim putovanjima otkrio Švicarac Johann Ludwig Burkhardt. Arheolozi su istražili tek 15-ak posto grada, tako da još brojne tajne Petre tek trebaju biti otkrivene.
NEOBIČNA KOMBINACIJA ARHITEKTONSKIH STILOVA ZBUNJUJE TURISTE
Posjetitelje često iznenadi neobičan miks arhitektonskih stolova u Petri. Uz dijelove koji nalikuju na Egipat i druge arapske zemlje, odjednom naiđete na rimsko kazalište i ostatke kršćanskih crkvi. Razlog je, dakako, to što se Rimsko carstvo na svom vrhuncu proširilo i na Arabiju. Rimljani su Petru nazvali Arabia Petrae, napustilo ju je lokalno stanovništvo, a s vremenom je njezin trgovački značaj počeo padati pa nije više zanimala ni novu vlast. Ali zahvaljujući rimskoj vladavini, u Petri je danas vidljiva neobična i gotovo jedinstvena kombinacija stilova.
GRAD PETRA JE IMAO REVOLUCIONARNI VODOVODNI SUSTAV
U gradu je živjelo tridesetak tisuća ljudi, a nalazi se usred jordanske pustinje, pa je logično pitanje kako su svi ti ljudi imali dovoljno vode i hrane. Za početak, Nabatejci su bili vješti trgovci pa su mogli doći do dobara koja su im trebali, a bili su, čini se, i genijalni inženjeri i inovatori. Razvili su tehnologiju prikupljanja vode tijekom kišnih sezona, koju su potom koristili tijekom cijele godine. Ostatke njihova vodovodnog sustava i danas je moguće vidjeti na ulicama crvenog grada.
RIZNICA, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH GRAĐEVINA, UOPĆE NIJE RIZNICA
Jedan od najpoznatijih kamenih dijelova Petre je Riznica, ili Al-Khazneh, ona je motiv najčešćih fotografija i često ljudi upravo na nju pomisle kad se spomene Petra. No slavna Riznica nije nikad služila za čuvanje novca – riječ je zapravo o grobnici i mauzoleju nabatejskog kralja Aretasa IV. Otkud onda ovo ime? Ono potječe od urne na vrhu hrama za koju se vjerovalo da je puna zlata. Ako ju pažljivo pogledate, mogu se vidjeti rupe od metaka i oružja kojima su ljudi pokušavali doći do (nepostojećeg) bogatstva.
U PETRI JE VIŠE GROBNICA NEGO U EGIPATSKOM LUXORU
Dolina kraljeva u Egiptu jedno je od najpoznatijih groblja na svijetu, a u njoj su otkrivene 64 grobnice, s tim da se misli da ih je još na desetke skriveno pod zemljom. Impresivno? Ne u usporedbi s Petrom. Iako Petra nije bila groblje, bila je funkcionalni grad s više od 30.000 stanovnika, Nabatejci su čini se zaista poštovali svoje preminule jer je na području grada otkriveno čak 1000 grobnica i sve su kvalitetno izrađene i pažljivo zaštićene.
POZNATI SAMOSTAN, TAKOĐER, ZAPRAVO NIJE SLUŽIO KAO SAMOSTAN
Druga poznata građevina Petre nalazi se na samom kraju i do nje se dolazi malo teže, dužom duge šetnjom kroz grad. To je Samostan, ili Ad Deir. Monumentalna građevina podignuta je sredinom 1. stoljeća i ne zna se čemu je točno služila. No istraživači su prilično sigurni da nije bila samostan. Ime su joj dali stari Beduini zbog križeva ugraviranih na unutrašnjem stražnjem zidu, koji su vjerojatno nastali u Bizantinsko vrijeme kad su u Petru stigli kršćani.
POTOMCI DREVNIH NABATEJACA I DANAS ŽIVE U PETRI
Neki Beduini i danas žive u pećinama oko Petre. Kad je grad UNESCO stavio na svoj popis zaštićene baštine, a turisti ga počeli posjećivati u sve većim brojkama, jordanske su vlasti pokušale preseliti Beduine na druge lokacije. Neki su prihvatili, no dio ih je ostao živjeti u pećinama i odbio promijeniti svoj način života.
GRAD JE POSLUŽIO KAO KULISA ZA BROJNE POZNATE FILMOVE
Krajem osamdesetih, nekoliko godina nakon uvrštenja na UNESCO-ov popis baštine, u Petri je sniman legendarni pustolovni film Indiana Jones i posljednji križarski pohod. Nakon toga, grad je bio mjesto snimanja brojnih poznatih filmova poput Mumije, Aladina, Transformera…
POSTOJI I MALA PETRA, IDEALNA ZA ONE KOJI ŽELE IZBJEĆI GUŽVU
Lokalitet Siq al-Barid nalazi se sjeverno od “velike” Petre i riječ je o još jednom mjestu na kojem su Nabatejci uklesavali svoje nevjerojatne građevine u stijenu. Bitno je manji od Petre, ali i manje razvikan, pa ga odabiru turisti koji žele uživati u nabatejskom klesarskom umijeću, a pritom izbjeći gužve na glavnoj lokaciji.