Elegantna stara dama Kvarnera već 135 godina ponosno nosi status klimatskog lječilišta, a svojim šarmom osvaja svakog tko ju posjeti

Stara dama Kvarnera kolijevka je turizma u Hrvatskoj, a prije točno 135 godina proglašena je klimatskim lječilištem te je postala prvo morsko klimatsko lječilište Austro-Ugarske Monarhije na Jadranu. Ovaj sunčani biser Jadrana kao da i danas živi u nekom prošlom vremenu, kada su gradom hodali i u njemu uživali brojni carevi i grofovi. Sunčane opatijske terase i zvukovi morskih valova umiruju tijelo i um, a uredne ulice grada oduševljavaju svojim nesvakidašnjim ambijentom. Sve su to razlozi zbog kojih i domaći gosti hrle na vikend odmore već desetljećima i uvijek joj se rado vraćaju. Povijest Opatije zaista je impresivna i teško ju je sažeti u samo nekoliko rečenica, no dovoljno je provesti nekoliko sati i osjetiti duh minulih, ali uzbudljivih vremena koji ovdje živi u gotovo svakom kamenu…

OPATIJA JE KRAJEM 19. STOLJEĆA POSTALA POPULARNO TURISTIČKO ODREDIŠTE U EUROPI

Opatija je proglašena lječilištem (Kurort) Zakonom koji su 4. ožujka 1889. godine potpisali car Franjo Josip I. i grof Taaffe, piše poduckun.hr. Nekoć skromno naselje primorskih težaka i ribara, potom ugodno boravište riječke gospode za ljetnih sparina, Opatija je ubrzo prerasla u popularno turističko odredište međunarodnog glasa, u koje su se slijevali posjetitelji iz svih dijelova Austro-Ugarske, ali i mnogih drugih europskih zemalja.

• 

Među slavnim gostima bili su car Franjo Josip i carica Marija Ana. Zatim prijestolonasljednik Rudolf, kći belgijskog kralja Leopolda Stefanija, njemački car Wilhelm, švedski kralj Oskar II., rumunjski kralj Karol i kraljica Elizabeta, poznatija kao Carmen Sylva, ban Josip Jelačić, Gustav Mahler, James Joyce, Anton Pavlovič Čehov, Isadora Duncan… To su samo neki od “uglednika” ondašnje društvene scene koji su uživali su u ljepotama Opatije.

OPJEVANE VILE, LJETNIKOVCI, UVALE I ŠLJUNČANE PLAŽE

Već 1913. godine u Opatiji su bili izgrađeni brojni hoteli, pansioni, vile te prekrasni botanički vrtovi i morska kupališta. Glazbena legenda Ivo Robić otpjevao je ovaj grad stihovima ‘Opatijo bajna, biseru našeg mora’, a njegova serenada postala je evergreen, baš kao i sama Opatija i njene raskošne vile, ljetnikovci, uvale i šljunčane plaže.

• 

ŠETALIŠTE LUNGOMARE NAJLJEPŠA JE ŠETNICA UZ MORE U HRVATSKOJ

Šetnica uz more koja spaja mjesta Volosko i Lovran, a prolazi i kroz staru damu Kvarnera Opatiju, po mnogima je najljepša urbana staza uz more u Hrvatskoj. Šetalište Lungomare uređeno je na kraju 19. i početku 20. stoljeća, a građeno je u etapama. Prva dionica od Voloskog do Opatije izgrađena je 1889. godine, iste godine kad je Opatija i službeno proglašena klimatskim lječilištem.

• 

Južni dio koji povezuje Opatiju s Lovranom dovršen je 1911. Ono što ju čini posebnom je položaj uz more u cijeloj dužini od 12 kilometara. Ruta prolazi uz veličanstvene austrougarske vile i najpoznatije znamenitosti Opatije poput kipa Djevojke s galebom i parka Angiolina. Na njoj ćete proći i uz neke od najljepših plaža opatijske rivijere.

SKULPTURA „DJEVOJKA S GALEBOM“ SIMBOL JE GRADA I CIJELOG KVARNERA

Skulptura „Djevojka s galebom”, kipara Zvonka Cara, nalazi se na hridi s prekrasnim pogledom, a postavljena je davne 1956. godine. Danas je jedna od najfotografiranijih skulptura u Hrvatskoj, koju tisuće ljudi fotografira sa šetnice Lungomare, a neizostavan je motiv svih opatijskih razglednica.

• 

Kad se na nju obrušavaju morski valovi, djeluje poput morske nimfe koja se uzdiže iz vode pa ne čudi što je dobila nadimak Nimfa. Zanimljiva je priča da je u prvoj verziji Careva Djevojka s galebom imala i ribu u galebovu kljunu, no ona je s vremenom nestala, vjerojatno pod naletima valova, a možda i vandala.

PARK ANGIOLINA MJESTO JE ZA OPUŠTANJE I UŽIVANJE U MIRU DRVEĆA I ZELENILA

Jedna od najčarobnijih znamenitosti Opatije je park Angiolina, središnji gradski perivoj. Prostire se na površini od 2,7 hektara i zaštićeni je spomenik parkovne arhitekture. Nastanak parka vezan je uz gradnju Ville Angiolina 1844. godine, u kojoj je danas smješten Muzej turizma. Biljke za vrt su sredinom 19. stoljeća stizale sa svih strana svijeta od uglednih gostiju koji su posjećivali grad, a rekonstrukcija i proširenje uslijedili su već 1883. godine. Prema posljednjem popisu biljaka iz 2006. godine u parku se nalazi 124 vrsta biljaka.