Grad u kojem se povijest čuje glasno i pripovijeda nevjerojatne priče obilježili su uspjesi i tragedije, a danas je živahno mjesto i pravi turistički biser

Solun, drugi najveći grad u Grčkoj, teško je staviti u ‘ladicu’. S jedne strane, on je gospodarsko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte, važno prometno čvorište i trgovačka luka. S druge, turistička je meka krcata spomenicima iz ranokršćanskog i bizantskog razdoblja koji su, zbog svoje važnosti, proglašeni i dijelom svjetske baštine… Grad je to u kojem se povijest čuje glasno i pripovijeda nevjerojatne priče. Grad obilježen uspjesima, ali i velikim tragedijama. Najbolje od svega, danas je pristupačniji no ikada. Naime, do rodnog mjesta Ćirila i Metoda, a navodno i osnivača turske republike Mustafe Kemala Atatürka, danas se, zahvaljujući niskobudžetnom avioprijevozniku Ryanairu, dolazi brzo. Solun krije brojne znamenitosti i zanimljivosti, a dio donosimo u nastavku!

IME THESSALONIKE JE DOBIO PO ŽENI TRAGIČNE SUDBINE

Solun je grad koji se doista može pohvaliti nevjerojatnim pričama. Primjerice, ona o tome kako je dobio ime. Naime, riječ je o jednom od najstarijih gradova Europe, a osnovao ga je 315. godine pr. Kr. kralj Kasandar. Ime mu je nadjenuo po svojoj supruzi Thessalonike, inače polusestri Aleksandra Velikog, koja je za Kasandra bila udana pod prisilom, nakon što je on usmrtio njezinu maćehu. Dvije godine nakon Kasandrove smrti, Thessalonike je ubio njezin vlastiti sin.

• 

GRAD S POGLEDOM NA LEGENDARNI OLIMP

Nije to jedina tragična priča vezana uz taj grad. Naime, teška za Solun bila je i 1917. godina, kada je grad poharao veliki požar. Vatrena stihija uništila je većinu povijesnog centra grada, a bez domova je ostalo oko 72 tisuće ljudi. Nakon požara, grad je iznova izgrađen, i to prema planu francuskog urbanista, arhitekta te arheologa Ernesta Hébrarda.

• 

Zahvaljujući tome, većina današnjeg centra grada temelji se upravo na tom ‘francuskom planu’, a kad vremenske prilike dopuštaju, iz Soluna se vidi i legendarna planina Olimp, dom bogova u grčkoj mitologiji, koji se nalazi 80 kilometara od samog grada. Dapače, dio njegovih ulica i trgova, primjerice Aristotelov trg, kao glavni gradski trg, ‘iskrojeno’ je tako da vizualno povezuju grad sa slavnom planinom.

GRAD POZNAT PO BIJELOJ KULI ILI TORNJU SMRTI

Bijela kula nerijetko se spominje kao jedno od najpoznatijih zdanja u gradu i jedan od njegovih glavnih simbola. Dao ju je izgraditi turski sultan Sulejman Veličanstveni, s ciljem da čuva istočni dio gradskih zidina, a datira iz 1530. godine. Izgrađena je na mjestu postojeće bizantske kule.

• 

Bijela kula danas je muzej posvećen povijesti grada, no niti se uvijek tako zvala, a kamoli da je većinu svoje prošlosti bila muzej. Naime, ime Bijela kula dano joj je nakon što je ofarbana u bijelo krajem 19. stoljeća, navodno kako bi se sakrili svi tragovi mučenja i smaknuća koja su se odigravala u njoj dok je služila kao zatvor. Ime joj je, isto tako, bilo vrlo zloglasno – Toranj smrti.

ZNAMENITOSTI GRADA TEŠKO JE I PREBROJATI – OD SLAVOLUKA DO CRKVI I UTVRDA

Naravno, Bijela kula nije ni približno jedina atrakcija Soluna. Turisti često ‘traže’ i bogato dekorirani Galerijev slavoluk, koji je početkom 4. stoljeća dao izgraditi rimski car Galerije, kao i Ano Poli, odnosno solunski stari grad koji se prostire oko gradske akropole. U biti, riječ je o ostatku otomanskog Soluna prepoznatljivom po drvenim kućama i vijugavim, popločenim ulicama.

• 

CRKVA SV. DIMITRIJA NAJZNAČAJNIJA JE CRKVA U GRADU

Što se tiče crkvi, najpoznatija u gradu mogla bi biti Hagios Demetrios, u čijim se katakombama nalazi i zatvorska ćelija sv. Dimitrija, zaštitnika grada. Povijest te crkve, koja datira iz 313. godine je burna – uništavana je pa ponovno obnavljana, a svojedobno je, do 1912. godine, služila i kao džamija. Nalazi se i na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, na koji je uvrštena, s ostalim spomenicima u gradu, 1988. godine.

• 

Od tamošnjih zdanja ističe se primjerice i Heptapyrgion, utvrda iz bizantskog i osmanskog doba koja se nalazi na sjeveroistočnom uglu akropole, a koja je sve do 1989. godine služila kao zatvor, i to jedan od najzloglasnijih u Grčkoj.

MAJKA IZRAELA ILI JERUZALEM BALKANA

Tijekom Otomanskog perioda u gradu je bilo čak 35 minareta (dodanih na ranije bizantske crkve koje su bile prenamijene u džamije, a koji su kasnije srušeni ili pak namjerno uništeni). Solun je svojedobno bio i jedini grad u Europi gdje su Židovi bili većinsko stanovništvo i zato ga se nazivalo ‘majkom Izraela’ ili pak ‘Jeruzalemom Balkana’.

Početkom 20. stoljeća tamošnja je židovska zajednica brojila najmanje 70 tisuća pripadnika. Godine 1943. oko 45 do 50 tisuća Židova, odnosno oko 95 posto tadašnjeg židovskog stanovništva grada, odvedeno je u nacističke logore. Pretpostavlja se da je samo četiri posto deportiranih osoba preživjelo, a još ih se manje vratilo u grad.

•