Harmoničan suživot ljudi, prirode i devet medvjeda u jedinstvenom utočištu u koje dolaze volonteri iz cijelog svijeta

piše Lana Mindoljević

Mladi dol zavalio se pored bazena i ne obraća pažnju na nas. Mlada gora kao prava dama drijema u hladovini stabla, tek povremeno podižući pogled prema nama. Njihov treći cimer, Marko kralj, negdje se sakrio. Ne uspijevamo u gustom zelenilu pronaći njegovo smeđe krzno. Ovo je troje od ukupno 9 medvjeda koji stanuju u ovom zelenom utočištu u srcu Like, nedaleko od Otočca. Utočište za medvjede Kuterevo jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, u kojem se spajaju ljubav prema životinjama i život u skladu s prirodom.

Jedan od najljepših vidikovaca u Hrvatskoj, s kojeg pogled puca na čarobni kanjon, otočić i slapove, nerazvikana je tajna Nacionalnog parka "Krka"

U KUTEREVU TRENUTNO ŽIVI OSAM MEDVJEDA I JEDNA MEDVJEDICA

Volonterska udruga koja brine o medvjedima osnovana je 1973. godine, a bavila se edukativnim aktivnostima. Utočište je otvoreno 2002. godine, a danas u njemu živi devet medvjeda različitih dobi. Osam je mužjaka i samo jedna ženka, Mlada gora koju smo spomenuli na početku teksta. Najstariji medvjed je Bruno, kojem je 50 godina. Na njega smo naišli u nastavku šetnje ovim jedinstvenim mjestom. Hoda gore-dolje po svojoj nastambi, kao da je svjestan pažnje i naših pogleda, od kojih se već pomalo i umorio.

NAJSTARIJI MEDO NEKAD JE BIO U CIRKUSU, A POTOM U ZOOLOŠKOM VRTU

Bruno je nekad bio cirkuski medvjed, nakon toga je preseljen u splitski Zoološki vrt. Kad se on zatvorio završio je u Kuterevu. Najmlađi stanovnik Kutereva, 4-godišnji medo Matija, također ima zanimljivu priču. Pronašao ga je uz cestu u Gorskom kotaru čovjek, a bio je toliko malen da je spasilac na prvu pomislio da se radi o plišanom medvjediću. Zbrinut je i othranjen u zagrebačkom Zoološkom vrtu, nakon čega je uslijedio pokušaj da ga se vrati u prirodu. No, kad se jednom medvjedi naviknu na ljude i počnu ih doživljavati kao izvor hrane, teško se ponovo vraćaju u divljinu.

UVJETI U KUTEREVU U POTPUNOSTI IMITIRAJU ŽIVOT U DIVLJINI

To se dogodilo i s Matijom, koji je nakon povratka u prirodu stalno prilazio naseljenim mjestima i ljudima, pa je zbog vlastite sigurnosti, odnosno da ne bude ubijen, preseljen u Kuterevo. Utočište za medvjede, treba to odmah biti jasno, nije Zoološki vrt. “Nastambe” medvjeda velike su, prostrane, zelene i u brizi za njih u potpunosti se imitiraju prirodni uvjeti. Hrana im se ne servira kao u restoranu, već se daje tako da se “razbaca” po tlu i upadne među grane, kako bi se oko nje morali potruditi. Zato su i kuterevski medvjedići prilično živahni. Svađaju se, riču, ponekad čak i potuku, a uvijek znaju tko je glavni.

Koji je primorski gradić prije 250 godina bio najveći u Hrvatskoj? Imao je više stanovnika od Zagreba, Rijeke i Varaždina

TISUĆE VOLONTERA IZ CIJELOG SVIJETA DOLAZE POMAGATI U UTOČIŠTU

Osim tek nekoliko stalnih zaposlenika, o medvjedima brinu volonteri. Oni stižu iz cijeloga svijeta, a postupak selekcije je dug i pažljiv jer stiže puno više prijava nego što ima dostupnih mjesta za volontiranje. U trenutku našeg posjeta, na imanju su bili mladi iz Španjolske, Nizozemske, Italije… Doznajemo da su smješteni u zajedničkoj kući uz utočište, hrane se vegetarijanski i pomažu u radovima oko medvjeda. Uređuju okoliš, prikupljaju hranu, a s vremenom dobivaju priliku i sami ubaciti ručak u nastambu.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Helix Aventura (@helixaventura)

Radnici i volonteri se, naime, nikad ne približavaju i ne diraju medvjede kako bi oni imali uvjete što sličnije onima u prirodi. Otkad je Utočište za medvjede Kuterevo otvoreno, njime je prošlo nevjerojatnih 10 tisuća volontera! Neki ostaju nekoliko mjeseci, drugi po godinu dana, a neki su došli na kratko i ostali i po osam, devet godina.

KUTEREVO MOŽETE POSJETITI U PROLJEĆE, LJETO I JESEN

Utočište za mlade medvjede moguće je posjetiti tijekom proljeća, ljeta i jeseni, s obzirom na to da zimi medvjedi hiberniraju. Po dolasku, posjetitelji se trebaju javiti u volonterski centar gdje će ih netko uputiti u obilazak i dati sve potrebne informacije. Na prvom dijelu nalazi se nastamba za mlade medvjede, ona u kojoj smo vidjeli Mladog dola i Goru, a nešto niže uz cestu smještene su velike i prostrane nastambe sa starijim medvjedima. Jedini medo kojeg nismo uspjeli vidjeti prilikom dolaska je mladi Matija. On prostor dijeli s iskusnim Brunom, koji je okupirao dio uz ogradu, a mladac zna tko je glavni pa se sklonio na sigurnu udaljenost. 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Achromatic (@achromatic22)

ZAŠTO OVAKVO UTOČIŠTE IMA SMISLA?

Mladi medvjedići ponekad ostanu bez majki, koje stradaju u prometu ili zbog krivolova. U nekim slučajevima mladunče od majki odvoji bujica ili u igri jednostavno odlutaju i izgube se. Kada ih se jednom odvoji od majki vrlo su male šanse da će medvjedići preživjeti. Što su mlađi to su šanse manje, a ako dođu u kontakt sa čovjekom dodatno se smanjuju. Mladunci, koje odgoji čovjek, ne mogu naučiti vještine koje su im neophodne za život u prirodi. Navikavaju se na ljudske mirise i zvukove, te ih povezuju sa izvorom hrane.

Ako se takve medvjede pusti u prirodu, velike su šanse da će nastradati od drugih medvjeda, ili da će se zadržavati u blizini ljudskih naselja, proseći i kradući hranu te tako postati mogući izvor opasnosti za ljude. Zbog toga mladunci koji su u Kuterevu umjetno othranjeni od najranije mladosti više ne mogu biti pušteni u prirodu. No ove životinje mogu indirektno doprinijeti očuvanju životinja u divljini, i to podizanjem razine javne svijesti i edukacijom.

PODIJELI ČLANAK