Bogati i siromašni vode djecu u isti vrtić, a zdravstvo je dostupno svima: evo zašto je Kopenhagen najsigurniji grad na svijetu

Prošle je godine jedna europska metropola po prvi put nakon niza godina pretekla japanski Tokio na listi najsigurnijih gradova svijeta. Prema istraživanju koje provodi Economist Intelligence Unit, najsigurniji grad na svijetu je danska prijestolnica Kopenhagen. Pri sastavljanju liste uspoređivali su 60 gradova za koje su uspoređivali 76 različitih indikatora, od dostupnosti zdravstvene zaštite, stope kriminala sve do lokalnih ekoloških inicijativa. Kopenhagen je u istraživanju prikupio 82,6 bodova od maksimalnih 100, a Putni kofer je provjerio što je ovaj grad dovelo na sam vrh prestižne liste. Gradonačelnik Kopenhagena sažeo je svoja razmišljanja u ovu izjavu za Jetset Times: “U Kopenhagenu se svatko može osjećati sigurno. Bilo da se radi o djetetu, umirovljeniku, muškarcu ili ženi, pripadniku LGBTQ zajednice ili bilo koje druge manjine, konstantno radimo na tome da se svi naši građani osjećaju sigurno”.

ZA NISKU STOPU KRIMINALA ZASLUŽNI SU PROGRAMI PREVENCIJE I NISKA STOPA KORUPCIJE

Jedan od glavnih razloga za visoki plasman danske metropole je vrlo niska razina kriminala u gradu. Ona se pripisuje uspješnim programima prevencije i inicijativama za sprečavanje zločina, a tu je i sposobna policija koja je dobro utrenirana, opremljena – i nije korumpirana. Prema EIU, povezanost između korupcije, osobnog dohotka i osobne sigurnosti vrlo je velika. Danska je vrlo liberalna zemlja u kojoj je sigurno lutati sam ulicama, uz, dakako, razumnu dozu opreza koja je uvijek dobrodošla.

• 

RAZLIKE IZMEĐU NAJBOGATIJIH I NAJSIROMAŠNIJIH NISU JAKO VELIKE

Mali jaz između bogatih i siromašnih još je jedan od razloga zašto je Kopenhagen prošle godine pretekao Tokio. To je grad u kojem se čistač susreće s predsjednikom uprave u istim trgovinama ili vode djecu u iste škole. Također je potpuno normalno vidjeti članove kraljevske obitelji kako biciklima dovode djecu u javne vrtiće. Ove male razlike u bogatstvu rezultat su brojnih inicijativa, poput fleksibilnog tržišta rada, besplatnog i dostupnog obrazovanja, kao i kvalitete samog školskog sustava.

BRINU ZA EKOLOGIJU I ŽELE BITI PRVI UGLJIČNO NEUTRALNI GRAD

Do 2025. Kopenhagen će biti prvi ugljično neutralni grad, zacrtani je cilj sadašnjeg gradonačelnika Weissa. Danska metropola provodi više ekoloških inicijativa koje uključuju upotrebu zelene energije, smanjenje emisije štetnih plinova i potrošnje energije, uređenja biciklističke infrastrukture, uređenja novih parkova i zelenih površina… Danska je mala zemlja i zbog toga jako ovisi o svom okruženju i njihova je sposobnost da sami nešto promijene, kad se radi o okolišu, ograničena. No imaju velike ambicije – do 2050. žele postati neovisni o ugljenu, benzinu i dizelu.

• 

ULAŽU MILIJUNE U DIGITALIZACIJU I PRIPREMAJU PROJEKT “PAMETNOG UPRAVLJANJA PROMETOM”

Digitalna sigurnost Stavka je na kojoj su ranije uvjerljivo pobjeđivali azijski gradovi poput Tokija, Singapura i Osake, no pandemija covida-19 to je promijenila. Taj je faktor važniji nego ikad s obzirom na to da su se poslovi i trgovina u velikoj mjeri preselili u online prostor i brojni su gradovi na dobrom putu da postanu “smart”, odnosno pametni gradovi. Među njima je i Kopenhagen, koji je dobio puno bodova u ovoj kategoriji i ma jedan od najbolji “smart city” projekata pod imenom “Connecting Copenhagen”. Taj projekt ima za cilj grad učiniti zelenijim s većom kvalitetom života za njegove stanovnike. Neke su inicijative već započele, poput ulaganja 13 milijuna eura u inteligentno upravljanje prometom. 

ZDRAVSTVENA SIGURNOST

Ovo je jedna od najvažnijih stavki u istraživanju, pogotovo s obzirom na činjenicu da pandemija još nije završila. Učinkoviti zdravstveni sustav u Danskoj Kopenhagenu je donio niz bodova u ovoj kategoriji. Zemlja troši na zdravstveni sustav više od europskog prosjeka, boravci u bolnicama su kraći, kompletna je zdravstvena skrb financirana iz poreza i dostupna je svima.

• 

[istaknuto]

Ako vam se članak svidio, možda će vas zanimati i kako izgleda život u Danskoj

Duh zajednice ili društvena osviještenost bili bi labavo prevedena značenja danske riječi safunndssind, o kojoj je svijet najviše doznao tek u posljednje dvije godine. U godini kad smo prvi put čuli za koronavirus, koji nam je potpuno promijenio živote, ta je riječ proglašena danskom riječi godine koju odabire jezično vijeće, a u prvim mjesecima pandemije u danskim vijestima je upotrijebljena čak 2855 puta češće nego inače. Putni Kofer donosi priču o životu u Danskoj u doba korone i kako je safunndssind pomogao Dancima da prežive izolaciju.

[/istaknuto]