Maldivi bi mogli uskoro nestati! Evo koja su još područja najugroženija

Najugroženija mjesta na svijetu
piše Ivan Fratrić

Najnoviji izvještaj UN-ovog međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) dao je pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to izričito krivo čovječanstvo. Oni tvrde kako će se trenutne pojave poput toplinskih valova, moćnih uragana i drugih vremenskih ekstrema samo pogoršati, no postoji nada da se izbjegne potpuna klimatska katastrofa ako se svjetske vlade brzo i odlučno uhvate u koštac s izazovom globalnog zatopljenja. U nastavku saznajte koja su najugroženija mjesta na svijetu!

MALDIVI BI MOGLI NESTATI DO KRAJA STOLJEĆA

Jedno od najljepših i najpitoresknijih otočja na svijetu ujedno je država koja se nalazi na najnižoj nadmorskoj visini. Gotovo 80 posto ukupnog teritorija Maldiva nalazi se ispod jednog metra nadmorske visine, što znači da svako povećanje razine mora predstavlja značajan rizik. Najcrnje prognoze govore kako bi Maldivi do 2100. godine mogli u potpunosti nestati, a sličnu sudbinu očekuju i drugi tropski rajevi poput Mikronezije i Polinezije.

Maldivske vlasti zasad imaju dva rješenja za ovu situaciju – ili će drugdje otkupiti zemlju za svoje stanovništvo ili će pokušati s izgradnjom umjetnih otoka napravljenih od sedimenta i pijeska s dna mora. Iako bi s drugim rješenjem Maldivci ostali na svom području, ovakva izgradnja mogla bi naštetiti okolnim koraljnim grebenima, a problem je i količina novca koja je potrebna za ovakav projekt koji bi ovu otočnu državu koštao gotovo 9 milijardi dolara.

NACIONALNI PARK EVERGLADES NA FLORIDI OSTAT ĆE BEZ SVOJE RAZNOVRSNE FLORE I FAUNE

Malo koje područje na svijetu ima toliko bioraznolikosti i različitih ekosustava na jednom mjestu kao nacionalni park Everglades u američkoj saveznoj državi Floridi. Nekoć ogromno močvarno područje danas se počelo znatno smanjivati kao posljedica globalnog zatopljenja, ali i ljudske eksploatacije. Povećanje razine mora postala je ozbiljna prijetnja slatkovodnim močvarnim područjima jer miješanje slatke i slane vode nema dobar utjecaj na floru i faunu, a stanovitu prijetnju predstavljaju i suše, nedostatak kiše, ali i požari koji nastaju u takvim okolnostima.

VELIKI KORALJNI GREBEN MOGAO BI POSTATI MRTAV I BEZBOJAN

Koraljni grebeni izuzetno su osjetljivi ekosustavi sami po sebi, a prema istraživanju australskih znanstvenika, Veliki koraljni greben izgubio je više od polovice svojih koralja tijekom posljednja tri desetljeća zbog porasta temperature more. Prostirući se na gotovo 345.000 četvornih kilometara, greben je dom za više od 1500 vrsta riba i 411 vrsta koralja i iznimno je bitan za morski ekosustav. 

Povećanje temperature mora dovelo je do procesa izbjeljivanja koralja, a procjenjuje se da će 90 posto njih odumrijeti jer nijedan koraljni greben ne može preživjeti u takvim uvjetima. Znanstvenici upozoravaju i da će njihov nestanak utjecati na smanjenje ribljeg fonda i produktivnost ribolova u velikom dijelu Australije.

SAHARA SE ŠIRI I PRETVARA OKOLNA PODRUČJA U PUSTINJE

Nema straha da će Sahara nestati zbog klimatskih promjena, no postoji stanovita opasnost da će se Sahara zbog povećanja temperature i nedostatka padalina početi značajno širiti na zemlje koje ju okružuju. Svjetske pustinje se procesom dezertifikacije svake godine prošire za 120 tisuća kvadratnih kilometara, a taj proces predstavlja najveću prijetnju području Sahel koje se nalazi južno od Sahare i njegovim malobrojnim travnatim površinama i brojnim životinjskim vrstama koje o njemu ovise.

Kako bi se oduprli daljnjem širenju pustinje, 20 zemalja koje okružuju Saharu dogovorile su suradnju na tzv. Velikom zelenom zidu – ogromnom projektu pošumljavanja područja kako bi se spriječila daljnja dezertifikacija.

VENECIJA ZA DLAKU IZBJEGLA STAVLJANJE NA POPIS UGROŽENE SVJETSKE BAŠTINE

Nama najbliži primjer mjesta koje bi moglo biti ozbiljno pogođeno globalnim zatopljavanjem i podizanjem razine mora je Venecija. Zbog brojnih kanala na kojima se nalazi, talijanski grad ljubavi redovito vodi borbu s poplavama, a postupno povećanje razine mora u budućnosti bi moglo Veneciju ozbiljno ugroziti.

Milijuni turista slijevaju se na venecijanske ulice i kanale svake godine, iz temelja mijenjajući život lokalnog stanovništva i gospodarstvo. U studenom 2019. razina vode bila je na nevjerojatnom vodostaju od 1.8 metara te je čak 80 posto grada bilo pod vodom, a Bazilika svetog Marka doživjela je svoju drugu najgoru poplavu zabilježenu u povijesti. No, velike se nade polažu u veliki infrastrukturni projekt niza snažnih zapornica koje bi trebale čuvati Veneciju od budućih poplava koji bi trebao biti završen 2022. godine.

KLIMA ĆE UGROZITI I BROJNA SVJETSKA SKIJALIŠTA

Iako se možda na prvu čini da globalno zatopljenje ne može utjecati na ono što se nalazi na velikim nadmorskim visinama, naše najveće planine također su na udaru porasta temperatura. Svjetska skijaška industrija ozbiljno je pogođena klimatskim promjenama, a zarada od zimskog turizma postaje upitna zbog velikih ulaganja u umjetni snijeg.

Ledenjaci i ledeni pokrovi na planinama svake godine sve su tanji, a procjenjuje se da bi vrh Kilimandžara do 2033. mogao u potpunosti izgubiti svoju bjelinu. Topljenje leda stravično će utjecati na opskrbu vodom i hidroenergetiku koja je razvijena oko Alpa, a Kilimandžaro znaju pogoditi i požari koji dodatno nagrizaju ionako već ugroženi biljni i životinjski svijet na tom području.

ANTARKTIČKI POLUOTOK JEDNA JE OD REGIJA KOJE BILJEŽE NAJVEĆE ZAGRIJAVANJE NA PLANETU

Znanstvenici se slažu u procjeni da se Zemlja zagrijava brže nego ikad prije zbog ogromnih količina stakleničkih plinova koje ljudi ispuštaju u atmosferu. Ledeni pokrov u svijetu otapa se i raspada zabrinjavajućim tempom, a zagrijavanje mora negativno utječe na cijeli ekosustav zbog nestanka krila – malenih rakolikih planktona koji služe kao hrana nizu životinjskih vrsta.

Ono što dodatno rastužuje jest što otapanje leda otvara nove plovne puteve koje transportne kompanije iskorištavaju te narušavaju okoliš svojim prolaskom, a otkrivaju se i nova nalazišta nafte koja se počinju eksploatirati, što će naravno dodatno doprinijeti problemu globalnog zagrijavanja.

Klimatske promjene su ovdje i teško je poreći njihovo postojanje. Neočekivane pojave poput poplava koje su zadesile središnju Europu, tornada koji je pogodio Češku, požari u Sibiru, Kaliforniji i Grčkoj trebali bi biti dovoljni svakome tko još gaji ljubav prema našem planetu. Usprkos ozbiljnim upozorenjima, postoji šansa da organiziranom i zajedničkom akcijom usporimo pa čak spriječimo katastrofu koju donosi zagrijavanje. Zemlja je naša kuća i naš dom i za nju smo svi mi, i mali i veliki, odgovorni!

PODIJELI: