Narod koji ne zna ništa o sebi: upoznajte Kalaše, izgubljeno pleme Aleksandra Velikog u Pakistanu

Narod Kalaši u Pakistanu
piše Lara Žučko

Smještena među dolinama brdovitog sjeverozapada Pakistana živi mala vjerska zajednica poznata kao narod Kalaši. Ova etnoreligijska skupina osim mitova ne zna ništa o sebi i svom porijeklu, a do danas još nitko nije utvrdio odakle su došli i kako su nastanili područje s pretežito muslimanskim stanovništvom. Premda teško dostupno, ovaj kraj privlači sve veći broj turista koji, uz nevjerojatnu prirodu okruženu planinskim masivima, žele upoznati najmanju, ali nevjerojatnu pakistansku zajednicu navodnih potomaka makedonskih vojnika Aleksandra Velikog.

KALAŠI – JEDAN OD NAJSTARIJIH NARODA JUŽNE AZIJE I IZGUBLJENO PLEME ALEKSANDRA VELIKOG

Zahvaljujući izoliranom položaju unutar planinskog masiva Hindukuš, Kalaši do današnjeg dana odolijevaju mnogim modernim izazovima i čuvaju svoj specifični način života, jezik, kulturni identitet i tradiciju. Vjeruju da su potomci makedonskih vojnika Aleksandra Velikog koji su hodali ovim brdovitim krajem u 4. stoljeću prije Krista. Ipak, znanstvena istraživanja opovrgavaju povezanost s Grcima jer je genetskim analizama dokazano da Kalaši imaju specifične gene koji ih razlikuju od svih drugih naroda na svijetu.

Oni su najvjerojatnije doselili iz zapadne Euroazije, odnosno prostora iznad Kaspijskog bazena i granice današnje Rusije i Kazahstana. Smatra se da su jedan od najstarijih naroda južne Azije, a predstavljaju najmanju etnoreligijsku zajednicu na prostoru Pakistana. Uspjeli su očuvati pagansku religiju kakvu su prakticirali drevni narodi iz nekadašnjeg Kafiristana, tzv. Zemlje nevjernika s obronaka Hindukuša. Danas ima gotovo četiri tisuće Kalaša koji održavaju svoju prepoznatljivu tradiciju kroz njegovanje starih rituala koji se zasnivaju na animističkom poimanju svijeta.

SOLARNI PANELI I SKROMAN NAČIN ŽIVOTA

Kalaši uglavnom žive na južnima padinama Hindukuša i to u tri riječne doline na teritoriju pokrajine Khyber-Pakhtunkhwa. Svojim mističnim porijeklom i nepromijenjenim ruralnim načinom života koji djeluje pomalo nestvarno, Kalaši skrivaju bogato kulturno naslijeđe koje se ne ogleda samo u narodnim nošnjama, već i u tradiciji graditeljstva. Naime, kuće u kojima žive kaskadnog su oblika i svaka obitelj ima svoju terasu koja je spojena sa susjednom.

Ove su kuće napravljene od azijskog cedra s tim da nemaju prozore, već samo male otvore na krovu koji služe za ventilaciju i izvor svjetlosti. Ono što je također zanimljivo, a ide uz bok paganskom načinu života i zaštiti okoliša, su solarni paneli koji se nalaze na krovovima kuća. Premda danas koriste modernu tehnologiju poput mobitela i satelitskih antena, uspjeli su sačuvati starinski način života i skladnu koegzistenciju s prirodom.

PREPOZNATLJIVI FIZIČKI IZGLED KALAŠA I VJEROVANJE U ČISTE TE NEČISTE STVARI

Svi oni koji se nazivaju Kalašima prepoznatljivog su fizičkog izgleda te se u mnogočemu razlikuju od Pakistanaca. Svijetle su puti i prodornih plavih očiju, a često imaju crvenkastu ili plavu kosu. Budući da se ne spajaju s drugim narodima, čvrsto se drže i pravila da se do sedmog koljena ne smiju međusobno miješati. Štoviše, među Kalašima postoji više egzogamnih klanova koji se zovu kamovi. Svaki od njih ima svoj hram s oltarom, a u njima su zidovi oslikani crtežima prirode i životinja te imaju ulogu okupljanja zajednice te izvođenja rituala.

Kalaši se ističu i svojim načinom života koji se bazira na politeističnom religijskom sustavu, preuzetom od davnih predaka. Religija naroda Kalaš zasniva se na drevnoj indoarijskoj religiji koja podrazumijeva elemente animizma te različita božanstva koja simboliziraju prirodne sile i ciklus života. Uz tipične elemente paganizma poput prinošenja životinjskih žrtava te raznolikih festivala koji pozdravljaju nova godišnja doba i njihove božanske predstavnike, ovaj je narod specifični po tome što slijede koncept vjerovanja u čiste i nečiste stvari.

Takav sustav vjerovanja prožima sve aspekte njihovog svakodnevnog života, ali i velikih događaja poput vjenčanja, rođenja djeteta, sklapanja braka i pokapanje preminulih. Uz religijske prakse i kulturne običaje, Kalaše prepoznajemo i po nevjerojatnim narodnim nošnjama koje možemo vidjeti na svim ženskim pripadnicama plemena. Najpoznatiji dio tradicionalnih oprava jest kapa s konjskim repom koja sliči onima koje se nose u nekim predjelima Bosne, Bugarske i Makedonije. Muškarci, s druge strane, obično odijevaju široke oprave nalik dimijama, tzv. šalvar kamiz.

LIBERALNO POIMANJE PRAVA ŽENA I RAVNOPRAVNA PODJELA POSLOVA

Pripadnice plemena žive slobodno i ravnopravno, za razliku od većine okolnih muslimanskih zajednica. Liberalan pristup pravima žena te ravnopravna podjela poslova unutar zajednica, temeljeni su stupovi vrijednosti na kojima pleme počiva. Žene se bave lakšim poslovima i poljoprivredom, dok muškarci za vrijeme proljeća, ljeta i jeseni dane provode na pašnjacima. Muškarci su ti koji posjeduju stoku i zemlju, ali sve što žena svojim rukama ili od prodaje zaradi, pripada samo njoj. Ženske slobode vidljive su u njihovom načinu odijevanja, odabiru partnera i otvorenoj komunikaciji s muškarcima.

Tako se, primjerice, žene Kalaša ne moraju pokrivati kao što je to slučaj u susjednim muslimanskim predjelima. Naprotiv, lica im nisu pokrivena, već ukrašena živopisnim kapama i oglavljima. Njihova narodna nošnja do danas je ostala najvidljiviji simbol etničkog identiteta ovog pakistanskog naroda, a djevojčice ju počinju nositi već u 4. godini života. Kada dostignu dob od 14 ili 15 godina, smatra se da su spremne za udaju, a same mogu izabrati mladića s kojim će se vjenčati. Jedan od rijetkih slučajeva segregacije žena jest u periodu kada menstruiraju ili rađaju pa dane provode u posebnim kolibama zvanim bašali, u skladu s vjerovanjima da su tada nečiste.

MODERNI IZAZOVI DREVNOG PAKISTANSKOG PLEMENA

Iako se na trenutke život Kalaša čini nestvarnim, on je danas suočen s mnogim izazovima. S jedne strane im prijete napadi susjednih muslimanskih ekstremista, a s druge strane populacijsko izumiranje jer mladi ljudi prelaze na islam i odlučuju se živjeti u većim, modernim gradovima. Zanimljiva kultura i ruralni način života svakako su turistički atraktivni te donose prijeko potrebne prihode siromašnim područjima, ali istovremeno otvaraju put religijskim fundamentalistima u dolini Hindukuša. Ipak, usprkos svim izazovima i prijetnjama, Kalaši im i dalje ponosno odolijevaju te žive za očuvanje svoje tradicije, običaja, prirode i jedinstvenog načina života.

Naslovna fotografija: Msanamsaeed / Wikipedia

PODIJELI: