Tamo gdje je vrijeme stalo: upoznajte arhipelag Solomonskih otoka koji do danas nosi ožiljke turbulentne povijesti

Solomonski otoci: arhipelag koji do danas nosi ožiljke turbulentne povijesti
piše Lara Žučko

Solomonski otoci nalaze se u zapadnom Pacifiku, a poznati su po svojoj morskoj bioraznolikosti. Prekrasne plave lagune ovog prekrasnog arhipelaga dom su raznim vrstama morskih pasa i raža te prijateljski raspoloženih dupina. Osim toga, u bistrom moru stoljećima spavaju olupine brodova iz Drugog svjetskog rata, čak i palih ratnih aviona, a neki od njih su prave turističke atrakcije. U nastavku donosimo priču o arhipelagu Solomonskih otoka koji do danas nosi ožiljke turbulentne povijesti, ali i cijelu paletu domorodačkih kultura, živopisnih naroda i povijesnih priča čiji se duh tamo i danas osjeti.

TISUĆU OTOKA RAZASUTIH ŠIROM PACIFIKA

Gotovo tisuću tropskih otoka razasutih širom jugozapadnog Pacifika čine prekrasan Solomonski otočni arhipelag. U blizini se nalazi i gotovo netaknuta Papua Nova Gvineja čija prostranstva možete istražiti ako se ikada nađete u blizini. Solomonski otoci mogu se pohvaliti jednako netaknutom prirodom zbog svog izoliranog položaja, a kao takvi su postali vrijedni turistički dragulji. Površina države broji više od 28.000 kilometara kvadratnih, a to ju čini 140. državom po veličini u svijetu. Premda se vodi kao jedna od najsiromašnijih država, Solomonski otoci broje gotovo 550.000 stanovnika koji žive u ukupno devet provincija, a najveći postotak čine Malezijci s gotovo 95%.

Zanimljivo je da domaće stanovništvo svoje otoke naziva Sretnim otocima, a današnji glavni grad Honiara domoroci nazivaju „mjestom istočnog i jugoistočnog vjetra“, odnosno naho-ni-arom. Grad je idealno turističko mjesto jer nudi pregršt mogućnosti i sadržaja, od botaničkih vrtova, muzeja, ali i vlastite Kineske četvrti. Tu se nalazi i mjesto komemoracije palih saveznika u Drugom svjetskom ratu, Memorijalni centar koji je izgradila vojska 1992. godine na uzvisini s pogledom na aveniju Mendana. Posjetitelji Memorijalnog centra mogu čitati o brojnim povijesnim događajima koje su se zbivale na Solomonskom otočju za vrijeme rata.

KAKO JE OTOČJE DOBILO IME BIBLIJSKOG KRALJA SOLOMONA

Prema mnogim arheološkim i lingvističkim nalazima, pokazalo se da su Solomonske otoke ljudi iz Jugoistočne Azije počeli naseljavati prije 5000 godina. Ipak, Europljani su tek u 16. stoljeću otkrili ovaj raj na zemlji i to kad je ekspedicija španjolskog istraživača Álvara de Mendana 1568. godine dotaknula njihovo tlo. Štoviše, kada je pronašao aluvijalno zlato na otoku Guadalcanal, Mendana je pomislio da je pronašao izvor bogatstva biblijski poznatog kralja Solomona te je otočju nadjenuo upravo njegovo ime.

Premda većinu stanovništva čine Malezijci, ovdje živi i znatna količina polinezijskih, kineskih i europskih stanovnika. Do danas se mogu vidjeti brojni dokazi drevnih tragova prvih plemena koja su stigla na otočje, poput spomenika izrađenih od lubanja koji podsjećaju na turbulentnu povijest. Naime, tu su se odvijale nemilosrdne bitke Drugog svjetskog rata kojima svjedoče ostaci ratnih vozila i sličnih artefakata koji su razasuti po mnogim kutevima džungle i mora. Osim toga, neke od najpoznatijih atrakcija su spomenici ratnicima iz Japana i Amerike. No, nisu samo ratovi ostavili tragove na otočju nego i razorni tsunami koji je 2007. godine pogodio ovu regiju. Premda međunarodna zajednica još uvijek ulaže u obnovu otočja, posljedice i oštećenja do danas su vidljivi.

ENDEMSKE VRSTE, KRISTALNO ČISTO MORE I ŠARMANTNA RIBARSKA SELA

Zbog izoliranog položaja i prirode koja zahvaljujući tome može pružiti siguran dom bogatoj flori i fauni, ovi se otoci mogu pohvaliti nevjerojatnim životinjskim carstvom. Ovdje živi čak devet endemskih vrsta ptica koje nećete vidjeti nigdje drugdje na svijetu, a sigurno utočište su pronašle i mnoge ugrožene vrste glodavaca te morskih kornjača.

Osim bogatog biljnog i životinjskog svijeta na površini, tako je i kristalno čisto more puno jarkih boja prirodnih koraljnih grebena te različitih riba i morskih pasa. Nad njima stražari i prekrasan vulkan Kolombangara koji se uzdiže do 1770 metara visine, istočno od otoka Ghizo. Njegovo ime u lokalnom jeziku znači Gospodar vode, s obzirom na to da se iz njega izlijeva skoro 80 rijeka i potoka. Krajolik u kojem se nalazi vulkan je izuzetno šumovit, a dom je samo nekoliko stanovnika koji žive u selima Ringgi i Mongga.

Jedno od najljepših sela nalazi se na otoku Malaita, a radi se o malenom ribarskom raju Lilisiana koje će privući sve ljubitelje istraživanja lokalnih kultura. U Lilisiani ćete najbolje moći doživjeti tradicionalni stil stanovanja te raznolike detalje i neodoljive čari života lokalnog stanovništva.

RELIGIJSKE SLOBODE I ČVRSTE OBITELJSKE VEZE

Danas čak 80% stanovništva živi u malim selima i nastambama na otocima udaljenim od gradskih središta. Ipak, očekuje se da će taj broj postepeno padati jer se sve više ljudi iz ruralnih dijelova pomiče prema urbanim centrima, budući da su tamo veće mogućnosti za obrazovanje i pronalazak posla. Velika većina populacije se izjašnjava kao kršćani, i to najviše kao pripadnici Malezijske, točnije anglikanske crkve. Od ostalih religijskih skupina najzastupljenije su rimokatolička, evangelička te adventistička, a od onih koje pripadaju skupini New Age religija najbrže se razvija crkva Baha’I.

Obiteljske te društvene veze ovdje su jako snažne, posebice uz pristutnost Wanatok sustava kao jednog od najvažnijih elemenata malezijske kulture, a to se odnosi na sve krvne srodnike u istoj jezičnoj skupini. Ljudi koji se smatraju dijelom Wanatok sustava međusobno si pomažu te se deklariraju kao dijelom velike, proširene obitelji. Iako prevladava kršćanstvo, na Solomonskim otocima do danas su očuvane tradicionalne prakse, rituali i vjerovanja domorodačkih plemena, posebice na područjima izvan gradova.

To je posebice vidljivo u malim selima čije kuće i način života nalikuju nekim davnim vremenima. Većina takvih zajednica su otvorene prema strancima i posjetiteljima, premda su neka od njih zatvorenija i prije posjeta bi bilo dobro konzultirati se s lokalnim vlastima i mještanima. Uz turbulentnu povijest i raznolikost kultura, nije čudno da neka plemena i društvene zajednice na Solomonskom otočju svoj život žele čuvati samo za sebe.

PODIJELI: