Tajna sretnog života: Stara istočnjačka disciplina sve popularnija i u našim krajevima

Popularna istočnjačka filozofija i disciplina Joga sve popularnija i u Hrvatskoj
piše Putni Kofer

Joga. Što je joga i zašto je tako popularna? Joga je 5000 godina stara disciplina koja potječe iz Indije i dio je drevne indijske vedske kulture. Nastala kao praksa za sjedinjenje fizičkog tijela s umom i duhom, danas joga za nekoga predstavlja način opuštanja i smanjenje napetosti, dok je za drugog to oblik vježbanja koji godi zdravlju i poboljšava tjelesnu izdržljivost. Postoje mnoge grane i stilovi joge, a bez obzira koju odabrali, joga je izvrstan način da se barem protegnete, opustite i odmaknete na trenutak od užurbanog tempa svakodnevnog života.

Iako je joga posljednjih nekoliko godina sve popularnija i u našim krajevima, još se često mogu čuti različite predrasude i nerazumijevanja o toj istočnjačkoj disciplini. Kako bismo pobliže shvatili značenje i dobrobiti joge, u nastavku teksta bit će pobliže objašnjeni pojmovi, a i dobit ćemo odgovore na pitanja što joga osobno znači vježbačima u Hrvatskoj, kako definiraju jogu, kako se osjećaju dok vježbaju te što ih je motiviralo da krenu vježbati jogu.

JOGA – ISTRAŽIVANJE

Istraživanje koje je provedeno u sklopu diplomskog rada na Odjelu za sociologiju u Zadru, sociologinje i etnologinje Adriane Pojatine, pokazalo je kako su motivi za bavljenjem jogom najvećim dijelom povezani s nezadovoljstvom određenim aspektima života, odnosno svakodnevicom koju se vrlo često doživljava napornom, stresnom i punom negativnih emocija:  Bilo mi je vrlo stresno na poslu, nisam bila zadovoljna, em stres kojeg sam svaki dan proživljavala, em sobom i svojim ono…izgledom. Zaključila sam da se moram nečim počet bavit (…) loše sam se sama sa sobom osjećala.

Drugim riječima, istraživanje ukazuje na činjenicu da privlačnost joge proizlazi iz nekog „nedostatka“. Joga vježbačima upotpunjuje nedovoljno ispunjene potrebe, bilo za stvaranjem i proživljavanjem pozitivnih osjećaja, za osjećajem opuštenosti i rasterećenja, radom na sebi ili osjećajem duhovne ispunjenosti. Vježbači kroz jogu doživljaju one osjećaje koji im nedostaju u „normalnoj svakodnevici“ kao što su mir, opuštenost, rasterećenost, bezbrižnost i sigurnost.

Ono što vježbače dodatno veže osim potrage za pozitivnim osjećajima i ispunjenjem je isto tako i kritički stav prema užem, ali i širem društvu u kojem žive. Pogotovo se to odnosi na kritike vladajućem materijalizmu. Naime, kroz jogu se uče određeni dijelovi istočnjačkih filozofija i pristupa životu te se kod nekih sugovornika osjeti njihovo sve veće prihvaćanje. Dio kritika modernom zapadnom društvu temelje se na ideji razvoja u kojem priroda služi zadovoljavanju potreba čovjeka, čime je ona njemu podređena: Mi zapadnjaci smo sve krivo okrenuli. Sve! Krivo jedemo, prioriteti su nam krivi. Nama su prioriteti šta? Materijalno, mobiteli, auti, novac, kratkotrajna neka zadovoljstva, mislim to je sve fino, lijepo, krasno, al to nije ono šta te ispunjava, što te čini čovjekom, šta ja znam. Mene uopće više ovo, ovakav način života…(ne privlači).

Poticanjem sugovornika na promišljanja o jogi i o promjenama koje je joga potakla u njihovim životima nastojala se dobiti slika svakog subjektivnog „puta“ kojeg je pojedinac prošao u određenom vremenskom okviru vježbajući jogu. Naime, joga se pokazala kao olakšavajuća karika u procesu promjene u određenim aspektima života vježbača, kao nešto što ispunjava određenu potrebu, pomaže u prepoznavanju i rješavanju nekog problema i/ili nešto što je pokrenulo život pojedinca prema naprijed.

PODIZANJE RASPOLOŽENJA I POTICANJE OSOBNOG RASTA

Ono što je svim sugovornicima zajedničko, kada se prisjećaju svojih početaka, jest isticanje fizičke dobrobiti kao prve primjetne promjene na sebi. Nakon odrađenih vježbi bi se generalno osjećali bolje, zdravije, opuštenije, rasterećenije, fleksibilnije, toplije, svijesnije svog tijela, pokreta i disanja. Daljnjim vježbanjem primijećuju i dublje promjene na sebi te se počinje govoriti u terminima doživljavanja promjena psihičkih stanja, potrebom da se određene životne navike počnu mijenjati, a neki primijećuju i konkretna zdravstvena poboljšanja.

Jedno istraživanje ukazuje na to da redovito prakticiranje joge dovodi do povećanja tjelesne svjesnosti i usredotočenosti te smanjenja nezadovoljstva slikom o sebi. Vježbanjem se povećava sposobnost osvještavanja znakova koje tijelo šalje, dolazi do povećanja zadovoljstva tijelom te jače orijentiranosti na sadašnjost što povećava  sveukupnu dobrobit pojedinca. Neki autori tome dodaju i podizanje raspoloženja, poticanje osobnog rasta pojedinca, oslobađanje od stresa i bolje psihičko funkcioniranje.

  Bračni sajam u Šangaju: Roditelji traže partnera djeci, najvažniji kriteriji su imovina, visina i godine

Ovo istraživanje je pokazalo da vježbači preuzimaju one koncepte joge koji su im se pokazali korisnima i za koje vjeruju da im pomažu u određenim tjelesnim, umnim, emocionalnim i/ili duhovnim aspektima života. Jedan sugovornik jogu u ovom kontekstu opisuje kao alat da se fizički i emotivno osjećam bolje, dok primjerice jedna sugovornica objašnjava da je joga kvalitetno održavanje svog tijela, a onda paralelno i duha. Radi se o tehnikama, metodama i vježbama kojima pojedinac utječe na vlastitu samoaktualizaciju.

U tom smislu, neki sugovornici jogu opisuju i definiraju kao: uravnoteženje, sredstvo podizanja kvalitete života; put kojim ću doći do sebe; učenje o sebi; savladavanje ega; pomoć pri prevladavanju životnih prepreka. Joga se tako može doživljavati i kao borba sa sobom, kako ju objašnjava sugovornicakoja vjeruje da joj joga pomaže u suočavanju s depresijom i negativnim mislima.Naime, u nekih vježbača joga može potaknuti snažne promjene na razini svakodnevnih navika, razmišljanja, pa čak i osobnosti – ima potencijalni tranformirajući aspekt koji može dovesti do razgradnje obrazaca u pojedinca i tako mijenjati svakodnevno ponašanje i reakcije, a dugoročno i stil života.

DRUŠTVENE PREDRASUDE O JOGI

Postoji nekoliko istraživanja koja se bave fizičkim aspektom joge i prvenstveno se fokusiraju na određena fizička stanja ili bolesti kao što su primjerice menopauza, bolovi u leđima i dijabetes, dok su druga istraživanja pokazala kako joga pomože u nošenju sa stanjima povezanima s određenom bolešću kao što su stres, anksioznost i depresija.

Iz ovih primjera je vidljivo snažno psiho-fizičko djelovanje joge na pojedinca, ali i činjenica da su ta područja nerazdvojna u jogi. Kada se govori o dijeljenim shvaćanjima joge kod vježbača, na prvoj razini se joga opisuje kao način rada na vlastitom tijelu, no to je takav način rada koji je vrlo usko povezan s radom na umu. Osobni pomaci i promjene o kojima sugovornici govore za njih nisu bezazleni te osim što ih zaista osjete, primjećuju na što te promjene imaju pozitivan utjecaj u njihovim životima te ih pripisuju jogi.

  Sveta gora u Grčkoj – najveće područje na svijetu zabranjeno za žene i životinje

Dodatna potvrda njihovom vjerovanju u dobrobiti joge vidljiv je u tome što sugovornici promoviraju jogu u svojoj okolini. Joga potiče stvaranje pozitivnih emocija koje proširuju trenutačne akcije i misli pojedinca te potiču na istraživanje, doživljavanje novih iskustava i tako osnažuju resurse pojedinca.

‘Bez obzira na to što je joga zaista postala dijelom suvremene svakodnevice, u Hrvatskoj i dalje postoje evidentne predrasude o jogi’, nadovezuje se Pojatina, autorica ovog istraživanja. Neki njeni sugovornici su spominjali povremeno nerazumijevanje i nepodržavanje njihove okoline na spomen joge.

U mišljenjima nekih ljudi joga je isključivo vezana za istočnjački svjetonazor i stilove života, što se „kosi“ sa zapadnjačkim, odnosno katoličkim svjetonazorom pa se jogu, u najmanju ruku, smatra nečim egzotičnim i vrlo različitim, što se ne može uklopiti u okvire naše kulture. Ipak, to je mišljenje jednog dijela populacije. Među sugovornicima se našlo vrlo različitih ljudi, različitih pogleda na religiju, duhovnost, pa tako i različitom načinu smještanja joge u duhovni kontekst. Primjerice, jedna od sugovornica deklarira se kao praktična vjernica, s tim da joj je joga, po njenim riječima, produbila osjećaj za duhovno i sveto.

  Zemlja sretnih ljudi: U ovoj državi nema beskućnika, a najvažniji politički cilj je nacionalna sreća

‘Joga na Zapadu se u mnogo aspekata temelji na kulturnoj univerzalnosti, zbog čega se ipak uspijeva utemeljiti u različitim društvima i čije širenje postaje globalnim. U tome se nalazi i njena snaga. Ljudi su naprosto suočeni s cijelim nizom neugodnosti i negativnih osjećaja u svojoj svakodnevici, vrlo često su uznemireni i pod stresom, a joga se tu našla kao učinkovit medij za pronalazak mira i dolaženja u doticaj sa sobom, što posljedično utječe na odnos s drugim ljudima, ali i odnos prema svijetu općenito’.

‘Istraživanje je pokazalo da vježbači prakticiranjem joge osjete značajne promjene u i na sebi, te nastoje transferirati te naučene tehnike, alate i osjećaje u svakodnevni život, iz čega se vidi faktor korisnosti joge, koji te iste vježbače i potiče na daljnje napredovanje i istraživanje samih sebe’ – zaključuje Pojatina.

PODIJELI: