Ljubav, opraštanje i tolerancija: kako izgleda život budističkih redovnika na Tibetu

Tibetanski budizam: kako izgleda život redovnika na Tibetu
piše Lara Žučko

U svetoj budističkoj zemlji na obroncima Himalaje žive redovnici u prepoznatljivim narančastim i kestenjastim haljinama. Njihov misteriozni život jedan je od glavnih razloga zašto se tisuće posjetitelja godišnje odluči posjetiti Tibet i istražiti ovaj planinski raj na zemlji. Oni vode jednostavan i miran život, proučavajući stare budističke zapise i brinući se o lokalnoj zajednici. Ipak, redovnička svakodnevica puno je više od molitve i meditacije, a što se točno krije iza pojma Tibetanski budizam te kako izgleda život redovnika na Tibetu, saznajte u nastavku.

TIBET: CENTAR BUDIZMA NA KROVU SVIJETA

Tibet je autonomna pokrajina Narodne Republike Kine. Nalazi se sjeverno od Himalaje na tibetanskoj, najvišoj visoravni na svijetu, zbog čega se često naziva Krovom svijeta. Glavni grad Lhasa politički je i duhovni centar Tibeta, a zbog 300 sunčanih dana u godini drugo ime mu je Grad Svjetlosti. Nekoć je ovdje bio dom Dalai Lame, koji je uslijed kineske okupacije i prodora vojske u grad 1959. godine utočište pronašao u Indiji gdje živi i danas. U Lhasi se nalaze brojni samostani koji s 3500 metara nadmorske visine promatraju svijet, a zbog vjerovanja da bogovi žive u ovim planinama većina samostana se nalazi upravo na njihovim obroncima. 

Tibetanski budizam je poznat po svojoj ikonografiji i mitologiji te praksi prepoznavanja reinkarnacija drevnih duhovnih majstora. Budizam je toliko ukorijenjen u tradiciju i život ljudi s Tibeta da je u prošlosti čak svaki šesti muškarac bio redovnik. Takav način života oduvijek je odisao mirnoćom, suosjećanjem i vječnim optimizmom, a cijela filozofija jednostavnosti se preslikava na svaki aspekt njihovog postojanja. Od tri vrste tibetanskih redovnika koji žive u lokalnim samostanima, lame su oni koji se smatraju živućim bogovima.

  Zemlja vatre, leda i najsretnijih ljudi na svijetu: život na čarobnom Islandu

DALAI LAMA: IKONA BUDIZMA I VJEČNO NASMIJEŠENI REDOVNIK

Premda redovnici i učenjaci imaju važne funkcije u društvu, lame su duhovni vođe i vrhovni učitelji koji imaju najrespektabilniji položaj u zajednici. Tako je Dalai Lama vrhovni redovnik cjelokupnog tibetanskog budizma i zadužen je za sva politička i vjerska pitanja zemlje. Premda već desetljećima ne živi u Lhasi, Dalai Lama je i dalje glavna ličnost ne samo tibetanskog, već budizma općenito.

Prema tibetanskom vjerovanju u reinkarnaciju, duša lame izabire novo tijelo u kojemu će opet biti rođena. Tako su sadašnjeg Dalai Lamu, još kao dijete od samo pet godina, prepoznali i obučavali najpoznatiji vrhovni učitelji na Tibetu. Potraga za sljedećim lamom može trajati i nekoliko godina, ali rijetko prelazi granice Tibeta. Ipak, Dalai Lama tvrdi da se više neće reinkarnirati, a u slučaju da se ponovno rodi, predviđa da se to neće dogoditi unutar granica Kine. Kako god sudbina i bogovi odlučili, bez svake sumnje možemo zaključiti da budizam i redovnički način života igraju veliku ulogu u tibetanskoj svakodnevici.

PUT DO SAMOSTANA I BUDISTIČKE DEBATE

Prema budističkoj filozofiji, djeca mogu postati redovnici tek kada napune sedam ili osam godina, a u trenutku kada se odluče na život u samostanu, predstavnik reda će provjeriti njihovu obiteljsku povijest. To je jako važna etapa procesa inicijacije jer se djeca mesara, zlatara, kovača i praktikanata nebeskog pokopa smatraju „nečistima“ te time nemaju predispozicije za postajanje redovnikom, odnosno lamom.

Kada postane redovnički kandidat, svako dijete mora pronaći dva učitelja. Jedan je zadužen za djetetovo ponašanje i usvajanje manira, a drugi ga obrazuje i uči budističkoj doktrini. Nakon toga slijedi praksa šišanja kose i dobivanje novog, dharma imena. Za vrijeme školovanja i života u samostanu, mladi redovnici moraju služiti svojim mentorima tri godine, za vrijeme kojih će usvajati potrebna budistička znanja i discipline te molitvene tehnike i pravilnu recitaciju mantri. Kada u potpunosti usavrše tibetanski jezik, dolazi vrijeme za usvajanje elementarnog znanja budizma opisanog u pet zasebnih cjelina, što se smatra jednim od preduvjeta za postajanje redovnikom.

  Život u Drašnicama: upoznajte mirno mjesto podno Biokova koje je stalo u vremenu, ali nikada nije izgubilo svoju ljepotu i mediteranski šarm

Iako se očekuje da se ova etapa savlada unutar 3 godine, nekima je često potrebno i više od 20 godina. Još jedan način testiranja usvojenih znanja i tehnika je redovnička debata koja je danas prava atrakcija za turiste i znatiželjne prolaznike. Ova zanimljiva praksa odvija se svaki dan od 15 sati u dvorištu samostana Sera, a izgleda tako da redovnici međusobno ispituju jedan drugoga, uz pljeskanje, skakanje i brojanje budističke krunice. Ova energična debata preduvjet je da se učenici službeno zarede te da započnu svoj redovnički život i misiju služenja drugima. 

POČETAK SVAKOG DANA ZAPOČINJE PLJESKOM I MANTRANJEM UZ DORUČAK

Svaki dan redovničkog života počinje buđenjem u zoru i penjanjem na vrh samostana gdje svi redovnici plješću tri puta i glasno mole blagoslov Božice Milosti. Nakon toga će se svi zaputiti u zajedničke prostorije na jutarnju molitvu koja traje gotovo tri sata. Stotine redovnika će uz neprekidno mantranje stajati u redu i međusobno si dodavati kašu i točiti čaj. Osim jutarnje, postoje i popodnevne molitve, jedna između 9 i 10 sati te jedna između 15 i 16 sati, a one se obično odvijaju u manjim dvoranama i mjestima poput spavaona, učilišta i predavaona.

  Tajanstveni Huldufólk: mit o nevidljivim vilenjacima u koji dobar dio Islanđana i dalje vjeruje

Između molitvi svi će se vratiti svojim dnevnim zaduženjima, a njih ima zaista puno. Ne rade svi redovnici iste poslove, niti svi proučavaju budističke spise. Naprotiv, mnogi su specijalizirani za davanje blagoslova prilikom vjenčanja, rođenja i ispraćanja pokojnika, a neki su medicinski obrazovani te pružaju liječničku pomoć. Njihove su sposobnosti i stručnost zaista raznolike pa tako postoje redovnici koji proriču budućnost, slikaju, izrađuju budističke skulpture, sviraju instrumente ili pak prepisuju svete spise. Možda su ipak najzanimljiviji lame oni koji se nazivaju „Tuo Tuo“ i nikada nisu proučavali budističku doktrinu, već su život posvetili borilačkim vještinama. Dužnost ovih svetih ratnika je da štite samostan i sve one koji u njemu žive.

TAJNI SASTOJCI ZA SRETAN ŽIVOT SU ZNANJE I ZAJEDNIŠTVO

Redovnički način života sa sobom nosi mnogo odricanja i discipline, a najčešće i izolaciju od vanjskog svijeta. Nekadašnji asketski način života budističkih svećenika se zaista promijenio te se danas sve više otvara novostima i blagodatima znanstvene te tehnološke revolucije. Mnogi mladi tibetanski redovnici smatraju da je od izuzetne važnosti proučavati i poznavati raznolike kulture kao i moderne izazove svijeta. Upravo im suvremena tehnologija omogućava brz i lak pristup informacijama koje prije možda ne bi mogli dobiti pa danas možete vidjeti redovnike koji u ruci imaju mobitele, tablete i slične naprave. Osim toga, ističu važnost usvajanja znanja o svjetskim događanjima, trendovima i svim aktualnostima u svijetu jer, kako sami kažu, ipak smo svi povezani i svi dišemo isti zrak.

PODIJELI: