Kristiansand, šesti po veličini grad u Norveškoj i glavni grad regije Sørlandet, omiljen je među turistima zbog velikog broja sunčanih sati i mnogih atrakcija – osim što ima najveći zoološki vrt u zemlji, tu su i prekrasne plaže, bajkovit arhipelag, besplatni tjedni koncerti tijekom ljeta. A sad se ondje otvara i novo moderno umjetničko središte, budući ponos cijele Skandinavije. Kunstsilo, nagrađivani bivši silos za žitarice na Odderøyi u Kristiansandu, ovih dana postat će jedna od najinovativnijih elektrana za umjetnost i kulturu u sjevernoj Europi.
DJELA SUVREMENE UMJETNOSTI, KONCERTI, RADIONICE…
U ovom novom muzeju nalazi se Tangen, najveća svjetska zbirka nordijskog modernizma, ali i stalne zbirke Kunstsila, koje uključuju umjetnine Sørlandet te galeriju slika Christianssands. Osim toga, ondje ćete moći razgledati međunarodnu digitalnu suvremenu umjetnost, privremene izložbe te uživati u koncertima, gastronomskim iskustvima, radionicama i drugim zanimljivim događanjima. No put do muzeja bio je itekako dug…
Godine 1935. u Norveškoj je živjelo oko 2,8 milijuna ljudi. Nezaposlenost je rasla, vremena su bila teška, ali upravo u Kristiansandu nastajalo je nešto što je budilo znatiželju i nadu u bolju budućnost. Na Odderøyi, u plivačkom i industrijskom području grada, nicao je silos za žito, koji će donijeti prijeko potrebna nova radna mjesta i s vremenom postati kultna zgrada za Kristiansand.
SILOS JE MOGAO PRIMITI 15.000 TONA ŽITARICA, A U POGON JE PUŠTEN 1935.
Dizajn silosa povjeren je tvrtki Korsmo og Aasland iz Osla i njihovoj zvijezdi Arneu Korsmu, mladom arhitektu koji je nadahnuće pronalazio u funkcionalizmu u koji se zaljubio tijekom studijskog putovanja Europom krajem 1920-ih. Za projekt na Odderøyi inspirirali su ga američki silosi za žito. Izgrađeni od armiranog betona, važna im je bila prvenstveno funkcija, a ne izgled.
Spomenuta zgrada silosa bila je prva koja je predstavljala funkcionalizam u Kristiansandu. Stil i dizajn bili su joj krajnje pojednostavljeni – velike površine, ravne linije i geometrijski oblici. S obzirom na funkciju silosa – skladištenje, pražnjenje i skladištenje žitarica – to je bilo i više nego dovoljno. Silos je mogao primiti do 15.000 tona žitarica, a u uporabu je pušten u prosincu 1935. godine.
NAJVEĆA ZBIRKA NORDIJSKE UMJETNOSTI
Nakon nekoliko desetljeća uspješnog poslovanja, situacija se mijenja 80-ih godina prošlog stoljeća. Trgovine i pekare tad su se počele centralizirati i više nije bilo potrebe za tolikim brojem mlinova. Zbog prevelike proizvodnje brašna, razmišljalo se i o zatvaranju lokalnog mlina, no isto je sprovedeno u djelo tek 2008. Ipak, gradsko vijeće Kristiansanda 2010. odlučilo je sačuvati silos.
Njegova povijest ponovno se počinje pisati u travnju 2015. Tad je, naime, Nicolai Tangen, zaljubljenik u umjetnost, investicijski menadžer i glavni izvršni direktor tvrtke Norges Bank Investment Management, poznatije kao “Naftni fond“, dao veličanstven i vrlo velikodušan dar muzeju umjetnosti Sørlandet – svoju privatnu zbirku umjetnina, najveću i najopsežniju kad je u pitanju nordijska umjetnost u razdoblju od 1930. godine do danas.
Istodobno predlaže da se silos za žito preuredi u novi muzej Kristiansanda. Ideja je dobro prihvaćena, a gradsko vijeće 2016. izdvaja 50 milijuna norveških kruna (oko 4,3 milijuna eura) za budući projekt. Iako su mnogi mislili da će nekadašnji silos prije ili kasnije biti srušen, on danas doživljava pravu renesansu – industrijska zgrada postaje dom umjetnosti i javnost, domaća i strana, ne skriva oduševljenje.
Kunstsilo (Umjetnički silos na hrvatskom jeziku), smješten na otoku Odderøya, otvorio je vrata otvara 11. svibnja i izložio više od 7500 impresivnih umjetnina. Osim u Kristiansandu, još jedan bivši silos, onaj u četvrti Grünerløkka u Oslu, danas ima potpuno drugačiju namjenu – pretvoren je u studentski dom.
