Teška i tužna povijest zaboravljenog naroda Japana: iskorijenjen im je jezik, zabranjene tradicionalne tetovaže i ribolov od kojeg su živjeli

Foto: Pixabay
piše Putni Kofer

Kao božanstva štuju tsunami, njihov je jezik proglašen kritično ugroženim, a zovu ih “zaboravljeni narod Japana”. Oni su narod Ainu, najstariji naseljenici japanskog sjevernog otoka Hokkaida.  Krenimo od ovog “zaboravljen”. Nesretni nadimak nisu dobili bez razloga. Naime, narod Ainu nažalost ima tešku i tužnu povijest. Podrijetlo im je nepoznato, vjeruje se da su potomci autohtonog naroda koji je nekada naseljavao sjever Azije. Stoljećima su živjeli u mirnom suživotu s prirodom u svom domu, Hokkaidu, i to na južnoj, toplijoj strani otoka.

Uzbudljivi klanac u blizini Bleda komadić je divlje prirode i nerazvikani biser Slovenije koji krije moćne klisure, visoke slapove i špilju s tri prozora

U 19. STOLJEĆU JAPANCI SU POČELI DISKRIMINIRATI STAROSJEDIOCE I ZATIRATI NJIHOVU KULTURU

Bavili su se lovom, a kasnije i trgovali s Japancima. Osim Hokkaida, obitavali su i u nekim područjima na sjeveru najvećeg japanskog otoka Honshua, ali i na Kurilskom otočju i Sahalinu, odakle je posljednji pripadnik naroda Ainu potjeran 1951. godine. Sve se promijenilo kada su Japanci, nakon Preporoda Meiji 1800-ih godina, piše BBC, počeli naseljavati Hokkaido i primjenjivati diskriminatorne prakse prema njima. Zabranili su njihove tradicionalne tetovaže, ali i ribolov. To je značilo kraj njihova tadašnjeg života jer više nisu mogli ostvarivati prihod i biti održivi.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Graograman (@thatgraograman)

NAPUSTILI SU SVOJU ZEMLJU I POVUKLI SE U SIROMAŠNA PLANINSKA PODRUČJA

Naposljetku su bili primorani napustiti svoju zemlju i povući se u planinsko osiromašeno područje u središtu otoka i baviti se poljoprivredom. Mnogi su na kraju završili radeći kao najamni radnici. Trebali su isto tako prihvatiti japanska imena i jezik, a njihova tradicija i kultura sustavno su zatirani, tjerani u zaborav. Zbog stigmatizacije, mnogi su kasnije skrivali svoje Ainu podrijetlo. Povrh svega navedenog, japanski su znanstvenici iskopavali i njihove grobove u svrhe istraživanja i prikupili su s vremenom, od 19. stoljeća do 1960-ih godina, pozamašnu kolekciju kostiju. Nikada ih nisu vratili.

Regija na sjeveru traži od Europe: “Želimo da dan kod nas traje 26 sati! Tako ćemo privući nove stanovnike i promovirati svoj način života”

TEK U TRAVNJU 2019. JAPANSKA JE VLADA ZAKONSKI PRIZNALA AINU KAO AUTOHTONI NAROD

Stvari su se relativno nedavno ipak pomalo počele mijenjati. U travnju 2019. godine japanska je vlada zakonski priznala Ainu kao autohtoni narod Japana. Nakon, ali i mimo toga oni su se lagano počeli vraćati “na japansku pozornicu”, uključujući njihovu kulturu i naslijeđe. No, mnogi tvrde da su postupci vlade samo simbolika.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli @archaeologyink

Naime, prema nekim izvorima 97 posto pripadnika naroda Ainu i dalje skriva svoje porijeklo, a Ainu žive u samo nekoliko raštrkanih četvrti diljem Hokkaida. Većina, od kako se pretpostavlja njih 24 tisuće, asimilirana je u gradove. Nadalje, oni i dalje ne mogu loviti ribu, a vlasti i dalje grade brane i poplavljuju njihova sveta mjesta. Nema ni nikakve odštete ni kolektivnih prava.

KAKO ŽIVI NAROD AINU? U APSOLUTNOM SKLADU S PRIRODOM, KOJU POŠTUJU I ČUVAJU

Ainu su inače poznati po svom suživotu s prirodom. S njom su bili neraskidivo povezani. Svoja naselja gradili bi uz rijeke ili kraj mora, hranu su skupljali ili se bavili lovom, preživljavajući na lososu, jelenima i medvjedima. Kada bi skupljali biljke, gljive i bobice, nikada ne bi pobrali sve – uvijek bi uzimali samo onoliko koliko im treba i ostavljali ostatak za nekog drugog i nikada ne bi uzimali korijenje. Odjeću su izrađivali od životinjske ili riblje kože ili pak je pleli od vlakana kore drveta. Životu u harmoniji s prirodom se žele i vratiti, tvrde pripadnici tog naroda.

VJERUJU DA JE BOG U SVAKOM ŽIVOM BIĆU I SVAKOM ELEMENTU PRIROD

Osim toga, poznati su i kao majstori iskazivanja zahvalnosti. “Oni imaju stav da je bog svugdje pa cijene sve. Ljudi su dio prirode, a ne iznad ili ispod“ objasnila je dr. Kinko Ito, profesorica sociologije na Sveučilištu Arkansas koja se već više od desetljeća bavi tim narodom. “Ainu su u simbiozi s prirodnim svijetom. Nikada ga ne iskorištavaju. Vode zeleniji život od nas“, pojašnjava. Ainu, naime, vjeruju da božanstva žive u svakom biću i u svakom elementu prirode, od planina do rijeka, vatre pa čak i tsunamija, kao i u cijeloj flori i fauni. Njihove molitve i rituali iskazuju zahvalnost. “Izražavaju zahvalnost prirodi, ali i zahvalnost na obilju i uvijek mole prije nego što koriste išta iz prirode”, kaže Ito.

PODIJELI ČLANAK