Hrvatska je dobila još jedno UNESCO priznanje! Prepoznat je stoljetni običaj u kojem sudjeluje svih 800 stanovnika otoka

Znate li što je halekanje, trapjenje pod liru, cujanje poklada, otelavanje uze, pretila subota…? Izrazi zvuče neobično, ali sve su to neizostavni dijelovi Lastovskog poklada, proslave jedinstvene u svijetu koja je upravo dobila i međunarodno priznanje!

Dok vrijeme uoči korizme za neke predstavlja samo krafne, maske i ludiranje, na jednom hrvatskom otoku to doba godine ima dublje značenje i utkano je u svaku poru svakodnevnog života. Lastovski poklad sljedeće se godine održava 543. put, a jučer je primio važno priznanje: upisan je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta!

Lastovski poklad već je ranije, 2008. godine, proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a sada je taj jedinstveni pokladni običaj prepoznao i UNESCO. U dugoj tradiciji i brojnim običajnima koji prate te dane na Lastovu sudjeluju svi stanovnici otoka, koji su i zaslužni za prepoznavanje njihove baštine.

A kako izgledaju dani Poklada na Lastovu? Mali uvid možemo dobiti kroz seriju fotografija koje je napravio zadarski fotograf Marko Lorenzo Blaslov dokumentirajući tu tradiciju nekoliko godina zaredom. Upravo su njegove fotografije bile dio nominacije pred tijelima UNESCO-a.

Kompleksna i iznimno strogo organizirana pučka predstava koja kulminira na Pokladni utorak, a u kojoj sudjeluje čitavo stanovništvo otoka, finale je višetjednih zabava i procedura. Anegdote se prenose tijekom čitave godine, a one najdojmljivije i stoljećima pa su i utkane u izvedbu.

Zapravo se ne zna točna godina početka izvođenja Lastovskog poklada. U obliku sličnom današnjem Poklad se izvodi od 1483. godine, iako je sigurno postojao i počekom 14. stoljeća, a centralna je “priča” uspješna obrana Lastova od katalanskih gusara.

Poklad na otoku počinje 17. siječnja, na blagdan sv. Antuna, a završava Čistom srijedom, no mnogi će vam Lastovci reći da za njih on zapravo nikad ne prestaje – živi u pričama o prošlom ili pripremama za novi.

A što znače svi oni izrazi koje smo spomenuli na početku? Neke je i teško prevesti. Trapjenje pod liru je običaj obnovljen nakon više godina, iako za njime danas ima sve manje potrebe. Način je to obrade polja koji je gotovo nestao pojavom motoriziranih alata koji su zamijenili mnoštvo ruku s motikama, a simbolički se veže uz poklad.

Halekanje je karakteristično uzvikivanje pokladnog uzvika „Uvo!“, tri puta za redom. „Uvo!“ je tajanstven uzvik kojem nitko ne zna objasniti značenje, ali je sastavni i neizostavni dio lastovskog pokladnog zbivanja. “Za vrijeme pokladnih zbivanja, društvo je obavezno tri puta ići halekat: na Kandaloru, na Pretili četvrtak i u Pretilu nedjelju. Broj halekanja može biti i veći, vodeći naravno računa o poštivanju običaja,” objašnjava se na stranici udruge Lastovski poklad gdje možete pronaći još zanimljivih detalja o ovom jedinstvenom običaju.

Tjedan uoči čiste srijede vrhunac je pokladnih događanja. Za vikend se održavaju koncerti, maskenbal, mimohod i ples dječjih maškara, a u četvrtak i nedjelju na redu su drugo i treće halekanje. U ponedjeljak se izrađuje Poklad, održava kupljenje jaja pod liru, u utorak otelavanje uze, cujanje poklada, veliki mimohod maškara, a sve završava velikom maškaranom zabavom.

A što se događa u srijedu, kad sve završi? Većina sudionika koji su se vratili ili došli na otok zbog pokladnog zbivanja već su u pola pet ujutro na trajektu za Split. Svi zaposleni Lastovci koji to mogu uzimaju slobodan dan i uglavnom prespavaju jutro.

“Pokladarska odijela na balkonima jedini su trag prošle večeri. Osjeti se neki neuobičajeni mir. Gdje li su samo nestali sav taj naboj i euforija od jučer? Predvečer sudionici dolaze platiti salu i počastiti se prklama i jajima skupljenima na pretili ponedjeljak. Prokomentirat će se do iduće godine svaki detalj, a ovo je prva prilika za to,” priča fotograf Marko. Uvo!