Znate li koja europska država nema niti jednu planinu? Rasprave oko njezinog najvišeg vrha vode se stoljećima!

Hrvatska se može pohvaliti brojnim prirodnim ljepotama, od prostranih ravnica do visokih Dinarida i impresivne obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu. No znate li da postoji i europska država koja nema niti jednu planinu? To je, naravno, Danska. Najviša prirodna točka u toj državi zove se Møllehøj i leži na svega 170,86 metara nadmorske visine.

Na istom vrhu nalazi se i karakterističan toranj visok 13 metara, a izgrađen je 1924. godine kao spomenik ponovnom ujedinjenju Jutlanda s Danskom. S vrha tornja pruža se veličanstven pogled na jedinstven krajolik razvijen u drugom dijelu trećeg ledenog doba. Za lijepog vremena moguće je vidjeti otok Samsø, ali i most preko tjesnaca Lillebælta, koji je od Møllehøja udaljen 50 kilometara.

Nedavna analiza pokazala je da čarobna Danska ima čak 607 kilometara kvadratnih plimnih ravnica. Teren ove države na sjeveru Europe, s umjerenom klimom koju karakteriziraju blage i vjetrovite zime te prohladna ljeta, uglavnom je ravan, tj. zaglađen drevnim ledenjacima, s tek nekoliko blago valovitih ravnica.

No iako se spomenuti Møllehøj smatra najvišim vrhom Danske, mnogi i danas smatraju da bi ta titula trebala pripasti Yding Skovhøju. Naime, na njegovu vrhu, koji leži na 172,54 metra nadmorske visine, nalaze se tri humka koja datiraju još iz brončanog doba. No neki stručnjaci tvrde da su spomenuti humci umjetno napravljeni, zbog čega ih ne žele proglasiti službeno najvišom točkom Danske. Prepucavanja oko ove teme traju već stoljećima i ne nazire im se kraj.

Naravno, postoje još neke europske zemlje koje su pretežno ravničarske i nemaju značajne planinske lance. Osim Nizozemske, ”niskoležeće” su i Estonija, Latvija te Litva. Znate li da je više od polovice Nizozemske zapravo niže od jednog metra iznad razine mora, a brda se mogu vidjeti samo u podnožju Ardena, na malom južnom području te zemlje?

Najniža točka Nizozemske je Zuidplaspolder (Nieuwerkerk aan den Ijssel) i nalazi se na sedam metara ispod razine mora, dok se najvišom točkom smatra Vaalserberg, koji broji 322,7 metara. Ravnim krajolicima u sjevernoj Europi pridonijela je i prisutnost brojnih rijeka pa je Nizozemska, koja ima 1025 kilometara kvadratnih plimnih ravnica, morala izgraditi opsežan sustav nasipa, brana i dina kako bi se zaštitila od poplava koje joj tijekom jeseni uglavnom prijete sa sjeverozapada.

Estonija najvišu točku ima na oko 318 metara iznad razine mora, latvijska je na oko 312, a litavska na točno 294 metra. Usporedbe radi, najviši vrh u čitavoj Europi je Elbrus, koji s 5642 metra slovi kao najviši vrh na Kavkazu i najviša planina u Rusiji. A hoće li se Elbrus ili Mont Blanc (4810 metara) smatrati najvišom točkom u Europi, ovisi o definiciji unutarnje euroazijske granice, za koju ne postoji općenito obvezujuća definicija.