Koliko pandi danas živi u Kini? Ove preslatke životinje simbol su te zemlje, čak ih poklanjaju drugim državama u ime prijateljskih odnosa

Velike su, debeljuškaste, pomalo blesavog izraza lica. Vole jesti, djeluju mekano i simpatično. Da, to su pande. Pogled na njih većini izaziva osjećaj dragosti i instinktivnu želju da ih pomazimo, zagrlimo, uštipnemo za obraze. Postoji zemlja u kojoj se odnos s ovim životinjama posebno njeguje. Kina i pande imaju vezu dugu nekoliko stoljeća, a veliki ili divovski panda endemska je vrsta ove zemlje. No, koliko panda danas zapravo ima u Kini? Procjenjuje se da ih je na tlu države oko 1850 pandi, od čega tristotinjak živi u zatočeništvu.

PANDE OBOŽAVAJU BAMBUS I DNEVNO GA POJEDU I DO 38 KILOGRAMA

Pande u Kini nastanjuju regije Sichuan, Shanxi i Gansu, posebno područje planina Minshan i Qinling. Ovaj je kraj bogat rijekama, planinama, dolinama i bujnom vegetacijom, posebno bambusom. A pande obožavaju bambus. Ova biljka čini 98 posto njihove prehrane i mogu pojesti i do 38 kilograma dnevno.

• 

Osim bambusa, ponekad jedu i med, jaja, čak i ribu, kao i kukce koji se nađu na bambusu. Zbog toga je ovaj dio svijeta praktički jedini na kojem pande mogu pronaći dovoljno hrane i preživjeti.

PANDA JE U KINESKOJ KULTURI PRIKAZIVANA KAO NEPOBJEDIVO BIĆE, POPUT TIGRA

Panda je u kineskoj kulkturi prikazivana kao nepobjedivo biće, u rangu tigra. U vrijeme dinastije Ming čak se vjerovalo da pande imaju moć izlječenja. Zbog crno-bijele boje povezuje ih se sa znakom Yin-Yang, koji simbolizira savršenu ravnotežu između dobrog i lošeg na svijetu.

• 

Možda najznačajniji pokazatelj važnosti pandi za kinu je takozvana “panda diplomacija”. Ove simpatične životinje postale su simbol prijateljstva između Kine i brojnih drugih zemalja, kojima je Kina poklanjala velike pande. Iako su takvi pokloni sporadično zabilježeni i u daljoj prošlosti, ova je praksa ozbiljnije zaživjela sredinom 20. stoljeća.

PANDA DIPLOMACIJA: KAKO JE KINA PANDAMA GRADILA MEĐUNARODNE ODNOSE

Prvi primjer “panda diplomacije” u modernom dobu dogodio se u vrijeme Drugog svjetskog rata. Kina je bila pod opsadom Japana, a SAD je slao pomoć kineskoj vladi. Soong Mei-ling, tada prva dama Kine, željela je zahvaliti na pomoći. Naredila je da se uhvati živa pande, lovci su se vratili s dvije. Poklonjene su zoološkom vrtu u Bronxu. Ovo je prvi i najraniji primjer prakse koja je ojačala 1950-ih godina. Između 1957. i 1984. godine devet je zemalja od Kine dobilo ukupno 24 pande kao znak prijateljstva i dobrih odnosa.