Karlo je dva puta posjetio Antarktiku: “Priroda je nevjerojatna, dan zna trajati i po 22 sata, a plovidba prolazom Drake burna je i ima stroga pravila”

Oduvijek je volio putovati, no nikad nije mislio da će mu putovanja postati život. Živim svoj san, govori nam, a on ga je dosad odveo u sve krajeve svijeta, u 50-ak različitih zemalja te čak dva puta na Antarktiku. Zanimalo nas je sve vezano uz tu daleku pustolovinu, a on, Karlo Abramović, 25-godišnji inženjer radiologije iz Nove Gradiške, koji već dvije godine radi kao voditelj putovanja za agenciju Jungle Tribe, zna sve odgovore. Uostalom, kako kaže igrajući se s rečenicom koju je čuo na jednom od svojih putovanja, “postoji život prije i poslije Antarktike”.

Na krajnjem jugu, dalekoj Antarktici, završio je, šali se, zbog svoje ‘bolesti’, ljubavi prema putovanjima. ‘Razbolio’ se dok je još bio mali, znao sve zastave na pamet te sanjalački vrtio globus, nabadajući prstom po njemu. Uvijek bi bio sretniji, kaže, kad bi piknuo Južnu Ameriku. Prvo ozbiljno putovanje, s agencijom, odvelo ga je u Amsterdam, London i Pariz, a s 19 godina s prijateljem je otputovao u Jordan. I to je bilo to. “Putovanja su bolest koje se nikad ne želim riješiti, a kada kreneš putovati shvatiš da želiš sve više i više”, kazao nam je u telefonskom razgovoru. A to ‘više’ odvelo ga je, kada je bio na putu prema jugu, još dalje, na ‘krajnji jug’.

Dakle, dok je backaperski putovao Južnom Amerikom, od Kolumbije prema Ushuaiji, najjužnijem gradu na svijetu, naišao je na informaciju da postoji mogućnost odlaska na turističku turu na Antarktiku. Malo je krenuo istraživati tu temu, naišao na cijene od 15 do 20 tisuća dolara, pa odustao od pomisli, da bi nakon nekoliko dana ponovno krenuo istraživati. Mogućnost posjete Antarktici jednostavno mu nije davala mira.

Na kraju je, a bilo je to krajem 2022. godine, nakon, kako kaže, istraživanja i milijun mailova ipak pronašao koliko toliko prihvatljivu opciju koja bi ga mogla odvesti na Antarktiku kad se naposljetku domogne Ushuaije. Našao je brod i pasao mu je datum – 11 dana za pet i pol tisuća eura. Sve je, dakle, bilo ‘spremno’ za njegov prvi posjet Antarktici. Drugi njegov posjet Antarktici dogodio se u ožujku ove godine i to u ulozi voditelja putovanja jer se po prvi puta cijela grupa putnika zaputila na ovakvu ledenu pustolovinu iz Zagreba.

Taj prvi put na Antarktiku trajao je 11 dana. No, nije svih 11 proveo na Antarktici. Dobar dio puta, pojašnjava, odlazi na plovidbu prolazom Drake koja, ovisno o uvjetima, traje oko dva dana. Bio je to, kaže, jedan od klasičnih aranžmana. Naravno, postoje svakakve opcije, pa i u trajanju od 20-ak dana. Ona za koju se on odlučio bila je jedna od jeftinijih, i u principu, kaže, u to vrijeme je bilo teško pronaći išta jeftinije od pet tisuća eura, osim ako nisi na licu mjesta pa se svaki dan raspituješ direktno na brodovima i bukiraš tik prije samog polaska ako ima slučajno neko slobodno mjesto. Također, postoji i niz opcija vezanih uz samu ‘prirodu’, odnosno atmosferu ture. Na njegovom samostalnom, ali i ovogodišnjem putovanju na Antarktiku s grupom, naglasak je bio na ekspedicijskom doživljaju.

Nakon što je rezervirao turu i ukrcao se na brod, slijedio je već spomenuti prolaz Drake, koji je sam po sebi nevjerojatno iskustvo. “To je jedno od najgorih i najnemirnijih mora, tamo se spajaju tri oceana, Tihi, Atlantik i Južni. Govori se ‘Drake lake, Drake shake’ jer valovi budu visoki i po 10 metara. Primjerice, tijekom plovidbe tim prolazom zabranjeno je tuširanje jer su se događale ozbiljne nezgode, ne poslužuje se ni juha, a trebate znati i kako hodati te dobivate tabletu za mučninu… Ne možete ni spavati, udarate malo u zid pa u ogradu kreveta, i tako dva dana, a u pauzama imate predavanja od strane biologa”, prisjeća se Karlo.

Kada naposljetku dođete na Antarktiku, stacionirani ste na brodu, nastavlja, odnosno noćite na brodu te svaki dan izlazite na kopno, u sklopu izleta. Dnevno ih bude nekoliko, u trajanju od dva sata, ovisno o vremenskim uvjetima. Najčešće to budu dva do tri izleta, a može ih biti i četiri. U cijenu aranžmana uključeni su i ti izleti, i noćenje, i obroci i piće (bez alkohola), kao i gumene čizme u kojima se izlazi na kopno i koje su nužne za tzv. mokra iskrcavanja, odnosno iskrcavanja iz gumenjaka u vodu.

Broj izleta ovisi, osim o vremenskim uvjetima na samoj lokaciji, i o periodu godine. “Kako je to toliko južno, ide se samo za ljetnih mjeseci, od početka, sredine listopada pa do sredine travnja, dakle za vrijeme naše zime. I onda vam dan u siječnju traje i po 21, 22 sata, praktički je cijelo vrijeme dan. U trećem, četvrtom mjesecu to nije slučaj – dan je do otprilike pola sedam pa imate vremena za dva izleta”, pojašnjava on.

Život na brodu, odnosno Antarktici izgleda dakle ovako: buđenje, doručak, a zatim izmjenjivanje izleta, plovidbe i obroka. Svaku večer održava se brifing na kojem se predstavlja plan za sutra, no sve je podložno promjenama, koje su dosta česte. “Kada se dođe na željenu lokaciju, prvo izlaze vodiči ekspedicijske ture i biolozi. Na lokaciji imate dva sata, ovisno o tome gdje ste, a zatim se vraćate na brod i nastavljate krstariti, a gdje god da pogledate nalazi se neka životinja ili ledenjak…”, govori.

Postoje stroga pravila oko obilaska lokacija, a sve radi zaštite okoliša, koja određuje organizacija IAATO. Naime, Karlo kaže kako je iznimno bitno znati odabrati ‘dobar brod’ – najpoželjnije onaj s manje od 100 putnika jer putnici brodova tog kapaciteta mogu provesti maksimalno vrijeme na kopnu. Dakle, ako imate izlet u trajanju od dva sata svi putnici takvog broda izlaze na kopno i tamo mogu provesti puna dva sata. Ako imate 100 do 500 putnika ponovno imate dva sata, ali putnike dijelite u dvije grupe i svaka na kopnu može biti po sat vremena. Treća opcija su brodovi s 500 i više putnika i njima je zabranjen izlazak na kopno. Oni samo krstare.

Hladno jest, govori, ali ne u mjeri u kojoj ljudi misle. Bude čak i toplije od očekivanog i nekoliko je puta izgorio zbog jakog sunca pa je krema za sunčanje obavezna, kaže. No, ako nema sunca i digne se vjetar, osjećaj hladnoće, čak i ako je realno do minus pet stupnjeva, ide i do minus 25. Najgori vjetar bude rano ujutro i kad počne zalaziti sunce, u sumrak.

Dobra, slojevita odjeća je zato nužna, kaže, a bitno je da ti slojevi ne propuštaju ni vjetar ni kišu. Dakle, na sebe navlači sve od dugih gaća do podmajice, a na prvom je putovanju u Ushuaiji iznajmio i parku, za koju kaže da su odlične. Bitno je i nekoliko slojeva čarapa, zbog spomenutih gumenih čizmi u kojima bude hladno, a neki ponesu i grijače. Naravno, treba ponijeti i neku dobru obuću za brod jer mnogo vremena provodiš vani na brodu i stojiš te promatraš okoliš. “Ljudima kažem da razmišljaju kao da idu na skijanje. Brod je kao zimska kućica i nosite stvari koje su vam potrebne za kućicu, dok je samo iskrcavanje na kopno kao odlazak na skijanje”, kaže on.

Što se tiče same kabine, tu vrijedi ona ‘koliko novaca toliko muzike’, no u njoj, govori Karlo, ionako provedete najmanje vremena. U pravilu, brodom se prolazi između dvije i pol i tri tisuće kilometara, procjenjuje. Samo od Ushuaije do Antarktike je udaljenost oko 950 kilometara, a u usporedbi s Drakeom antarktičke vode mirne su poput jezera, govori. isto tako, postoji i opcija kupanja, odnosno tzv. polar plunge koji traje nekoliko sekundi, u vodi čija je temperatura nula stupnjeva Celzijevih

I nema ničeg, kaže… Možete vidjeti pokoju istraživačku postaju, no priroda je ovdje glavna. “Netaknuta, neistražena, nema redova turista, vlada mir. To izgleda vrhunski kad vidiš slike i video, ali tek uživo… Ogromni ledenjaci, planine, životinjski svijet, kao da si u dokumentarcu. Dva metra od tebe morski leopard, orke… Ne znaš gdje bi pogledao, lijevo su pingvini, ispred tebe iskače kit. Slično kao safari, samo na Antarktici”, prepričava Karlo te dodaje kako je Antarktika uvjerljivo najljepše mjesto koje je dosad posjetio.

Što se tiče životinja i tu postoje pravila. Od bezopasnih životinja kao što su primjerice pingvini trebali biste se držati na distanci od dva metra, iako je to ponekad, na područjima gdje ih bude par stotina tisuća, nemoguće. No, poanta je da ih ne ugrožavate. Dakle, ako vam sam prilazi to je u redu, no vi ga ne smijete ganjati, dirati… Posebna je priča s većim životinjama, poput morskih leoparda, s kojim je imao i zanimljivu situaciju.

“Nije mi bilo svejedno, ganjao je leopard naš gumenjak, da je htio mogao je napraviti dobrano štete. No, više je išao pokazati tko je gazda. On je na kopnu sporiji, no u vodi je druga priča, ima ogromnu čeljust s oštrim zubima. Kažu da je morski leopard ono što je nilski konj na kopnu, jako je teritorijalan”, priča Karlo. Sve Karlove doživljaje možete čuti uživo na putopisnom predavanju 13. studenoga u Zagrebu, na Ilici 222 u Pivani, pod nazivom “GR!F pivska ekspedicija, Neobična putovanja s Jungle Tribe-om”. Svi zaljubljenici u putovanja su dobrodošli!