Jezero u kojem živi čak 5 milijuna meduza već desetljećima intrigira znanstvenike, fotografe i znatiželjnike, a njegovu je važnost prepoznao i UNESCO

Ako ste u potrazi za nesvakidašnjim, ovo jezero definitivno bi se trebalo naći na vašem radaru. No, odmah vas upozoravamo, ono nije za svakoga – plivanje s milijunima meduza doista nije san baš svakog putnika. No, neobičnost jest pa vas barem virtualno vodimo na daleki Palau i jezero po imenu Ongeim’l Tketau odnosno, u engleskoj verziji, Jellyfish Lake ili, u prijevodu, ‘jezero meduza’. Ovo mjesto već desetljećima zaokuplja znanstvenike, fotografe i znatiželjnike i to upravo zahvaljujući specifičnom ekosustavu čije su glavne zvijezde meduze vrste mastigias papua etpisoni. Ime su dobile po bivšem tamošnjem predsjedniku, bliski im je srodnik meduza koja živi u moru koje okružuje otok na kojem se jezero nalazi, a slavne su po svom vrlo neobičnom ponašanju. Zbog svoje važnosti jezero je uvršteno i na popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.

JEZERO STARO 12 TISUĆA GODINA POSTALO JE SLAVNO 1982.

‘Jezero meduza’ nalazi se na otoku Eil Malk, koji je dio arhipelaga po imenu Rock Island, dakle grupe malih stjenovitih i većinom nenaseljenih otoku u južnoj laguni Palaua. To je otočje poznato po svojim slanim jezerima, ima ih oko 70-ak, no ovo je doista posebno. I to ne samo zbog već spomenutih meduza. Znanstvenici pretpostavljaju da je staro oko 12 tisuća godina, a za njega se pročulo nakon što ga je 1982. godine predstavio National Geographic, piše Coral Reef Research Foundation.

• 

Jezero, dugačko 400 metara, a duboko 30 metara, s okolnim morem spojeno je putem pukotina i trima tunela u vapnencu grebena koji potječe iz doba miocena. Tuneli se nalaze blizu površine jezera, i kroz njih morska voda prolazi zahvaljujući morskim mijenama. No, s druge strane, jezero je bilo dovoljno izolirano da se u njemu razvije nadasve specifični ekosustav.

RIJETKO SLANO JEZERO S DVA PRECIZNO RAZDVOJENA SLOJA VODE

U samom jezeru mogu se vrlo jasno razlučiti dva, vrlo strogo podijeljena sloja vode koji se nikada ne miješaju. Iako ta stratifikacija nije toliko rijedak fenomen u općenitom smislu, ipak jest u slučaju slanih jezera, a na spomenutom otočju takvih ima čak 11. No, samo je ovom dozvoljen pristup. Znači, voda u ovom jezeru ne miješa se u vertikalnom smislu, a tome kumuje nekoliko faktora.

• 

Jezero je, naime, okruženo stjenovitim liticama i drvećem koje blokira vjetar i njegov utjecaj. Drugi razlog je taj što su primarni izvori vode za ovo jezero padaline ili pak plima i oseka, čije se djelovanje osjeća samo pri površinskom sloju vode u jezeru. Treći je razlog to što se jezero nalazi u tropima gdje su sezonske varijacije u temperaturama male. Kako se ta osjetljiva ravnoteža ne bi poremetila, u jezeru je zabranjeno i ronjenje s ronilačkom opremom.

DVA SLOJA VODE, ONAJ ‘PRIJATELJSKI’ I ONAJ OTROVAN, RAZDVOJENI SU SLOJEM BAKTERIJA

Sloj bogat kisikom seže u dubinu do 13-ak metara i u njemu žive svi organizmi kojima je potreban kisik da bi preživjeli, među ostalim i slavne meduze. Vidljivost u tom sloju ograničena je na pet metara. Nakon tog sloja, na dubini od 13 do 15 metara, nalazi se sloj s gustom populacijom bakterija koji apsorbira svu sunčevu svjetlost, a ispod njih, sve do dna, otrovan sloj vode. U tom sloju vlada tama, a vidljivost je i do 30 metara, odnosno on je iznimno proziran.

• 

MEDUZE PLIVAJU JEZEROM I PRATE SUNCE

Što se tiče samih meduza, ono što fascinira znanstvenike jest njihova migracija u samom jezeru. Naime, one svaki dan plivaju jezerom prateći sunce, a znanstvenici vjeruju da to čine kako bi maksimizirale fotosintezu algi s kojima žive u simbiozi. Iako se priča da ove meduze ne žare, to nije točno. One imaju žarne stanice, no one su za ljude bezopasne i peckanje je vrlo blago.

• 

Obrazac po kojem se kreću doista je jedinstven i može se promatrati samo u ovom jezeru. Kako sunce izlazi, one plivaju prema njemu na istok sve dok ne dođu do granice sjene koju formiraju stijene i drveće. Tamo se zadržavaju jedno vrijeme formirajući golemi ‘zid meduza’, sve dok ponovno ne krenu slijediti sunce na zapad te se opet zaustavljaju na samom rubu sjene na drugom kraju jezera. Neki znanstvenici tvrde da u sjenu ne ulaze i zbog toga što u njoj vrebaju endemične moruzgve koje se njima hrane.

U JEZERU U PROSJEKU ŽIVI PET MILIJUNA MEDUZA

Broj meduza, koje mogu doseći dimenzije veće lopte, u jezeru uvelike ovisi o vremenskim prilikama. U prosjeku tamo ih živi oko pet milijuna. Najveći broj meduza ikada zabilježen u jezeru bio je 30 milijuna i to 2005. godine, prenosi Ocean Society. Zanimljivo, u razdoblju od 2016. do 2018. godine praktički ih uopće nije bilo, odnosno nestale su iz jezera te je u tom periodu bio zabranjen i pristup turistima.