Rekordna gradnja 1960-ih
Srbija uistinu krije nevjerojatne prirodne fenomene! Od moćnih planina i rijeka do zelenih šuma i mističnih pješčara, evo koja mjesta morate posjetiti
Prelijepa. Upravo to je riječ kojom bismo opisali Srbiju i njezinu prirodu. Naime, virtualno smo ovih dana razgledali neke od njezinih prirodnih ljepota i ostali zapanjeni. Od nevjerojatnih nacionalnih parkova te rezervata prirode do sasvim neobičnih prirodnih fenomena, Srbija doista ima sve. Teško je u startu bilo uopće i napraviti uži izbor lokaliteta koje bi svakako trebalo vidjeti. Primjerice, tu su svakako Stara planina, odnosno planina Balkan po kojoj je Balkan dobio ime. Ili Fruška gora. Ili, u kategoriji pojedinačnih lokaliteta, misteriozne Povlenske kugle te kameni lukovi na rijeci Vratni, koji se smatraju najvišim prirodno nastalim kamenim vratima na europskom kontinentu. Konkurencija za ‘ono najbolje’ je doista velika, a mi smo odlučili posebno izdvojiti idućih šest čuda: ovo su prirodne ljepote u susjednoj nam Srbiji koje morate doživjeti uživo!
NACIONALNI PARK ĐERDAP KRASE NEVJEROJATNI KLANCI I KOTLINE
Ovaj nacionalni park nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Srbije, kod granice s Rumunjskom te slovi kao jedno od najljepših područja uz rijeku Dunav. Površina mu je oko 637 kilometara četvornih. Srce parka je, kao što samo ime govori, Đerdapska klisura dugačka 100 kilometara, inače najduži klanac u Europi čije se okomite stijene povremeno uzdižu nad Dunavom i do 300 metara visine.
U biti, kompleks se sastoji od četiri klanca. To su Golubačka klisura, Gospođin vir te Kazanska i Sipska klisura, koju se još nazivalo Gvozdenim vratima. Spomenute klisure razdvajaju tri kotline – Ljupovska, Donjomilanovska i Oršavska. Područje se inače hvali vrlo bogatom florom i faunom, s više od 200 vrsta ptica i 1100 vrsta biljaka, ali i brojnim arheološkim i povijesno-kulturnim lokalitetima, od koji se definitivno ističe Golubački grad.
RIJEKA UVAC KAO CARSTVO MEANDARA I BJELOGLAVOG SUPA
Specijalni rezervat prirode Uvac jedno je od najpopularnijih destinacija za ljubitelje prirode u Srbiji. Nalazi se na jugozapadu zemlje, a rezervat je poznat po predivnim meandrima rijeke Uvac, a prostire se na površini od 7543 hektara. Srce rezervata, kao što i samo ime govori, čini kanjonska dolina rijeke Uvac, planinske rijeke dugačke oko 120 kilometara.
Rijeka Uvac je inače hidroenergetsko blago pa se na njoj nalaze i tri brane, odnosno tri umjetna jezera – Zlatarsko jezero ili Kokin Brod, Sjeničko ili Uvačko jezero i Radoinjsko jezero. U području se nalazi i Ušački špiljski sustav, jedan od najvećih dosad otkrivenih špiljskih sustava u Srbiji, dugačak 6185 metara. Područje rijeke Uvac poznato je i kao važno stanište ptica. Tamo obitava čak 130 vrsta ptica, od kojih je najpoznatija bjeloglavi sup.
ĐAVOLJA VAROŠ NASTALA JE, PREMA PREDAJI, U SUKOBU VRAGA I VILE
Ovo nevjerojatno mjesto nalazi se jugu Srbije, a čine ga 202 ‘kamene figure’ poslagane na južnim obroncima planine Radan. Ovaj neobičan fenomen nastao je djelovanjem prirodnih elemenata, a sami su stupovi visoki od dva do 15 metara. Promjer im je od dva do šest metara u bazi, te jedan do dva metra pri vrhu. Zahvaljujući svom nadasve neobičnom izgledu, ali i činjenici da vjetar dok puše kroz tu kamenu šumu proizvodi neobične zvukove, lokalitet je oduvijek bilo predmet interesa, ali i svakakvih legendi.
Brojnim predajama doprinijela su i dva neobična izvora mineralne vode. Jedan se zove Đavolja voda te je vrlo hladan, a voda koja iz njega izvire je iznimno kisela. Drugi se izvor zove Crveno vrelo. Prema jednoj priči, lokalitet je dobio ime jer je lokalno stanovništvo vjerovalo da su kameni stupovi vragovi koji se bore za prevlast. Prema drugoj legendi, stupovi su nastali u borbi vraga i dobre vile, a dok su neobični tornjevi ‘okamenjena svadbena povorka’.
DELIBLATSKA PEŠČARA KAO NAJVEĆA EUROPSKA PJEŠČARA
Najveću europsku pješčaru obilježava izraženi dinski reljef, a visine tamošnjih dina kreću se između 70 i 190 metara. Deliblatska peščara, inače najveća europska pješčara, proglašena je specijalnim rezervatom prirode, a nalazi se na sjeveroistoku Srbije. Prostire se na površini od oko 380 kilometara četvornih. Pijesak joj je žute ili sive boje, a najviše su joj dine Pluc visok 192 metara i Crni vrh koji broji 189 metara. Pješčaru krasi oko 900 vrsta biljaka, od kojih su mnoge vrlo rijetke, a pješčara ima i stepska obilježja. Vjeruje se da je pješčara stara 12 tisuća godina.
NACIONALNI PARK TARA KRASE PRELIJEPE ŠUME OMORIKE
Nacionalni park Tara na zapadu Srbije, osnovan 1981. godine, nalazi se na nadmorskoj visini od 1000 do 2000 metara te slovi kao raj za ljubitelje planinarenja. Poznat je po predivnim šumama zaštićene Pančićeve omorike, ali i šumama bukve i jele. Park je poznat i po svojim lijepim vidikovcima, od kojih se posebno ističe vidikovac Banjska stena. Unutar parka nalazi se i područje pod imenom “Crveni potok – Tepih livada” koja se nalazi na visoravni Mitrovac. Specifičnu boju tamošnjoj vodi daje crvena ilovača, dok se termin ‘tepih livada’ odnosi na tamošnje tresetište.
NACIONALNI PARK KOPAONIK DOM JE NAJVEĆEG SKIJALIŠTA U SRBIJI
Smješteno u središnjem dijelu Srbije, ovo je područje proglašeno nacionalnim parkom 1981. godine. Prostire se na površini od oko 12 tisuća hektara i jedan je od, radi niza endemičnih vrsta, najvažnijih lokaliteta po bioraznolikosti u Srbiji. Kopaonik je ujedno i najveći planinski masiv u zemlji – dugačak je 75, a širok i 40 kilometara. Inače, Kopaonik je i najveće skijalište u Srbiji koje se istodobno hvali s oko 200 sunčanih dana (zato je nekad i nazivaju ‘planinom sunca’) i oko 160 snježnih dana godišnje. Ljubitelji zimskih sportova tamo će pronaći 55 kilometara uređenih skijaških staza.
