Selo na poznatoj balkanskoj planini izgleda kao razglednica iz 1900-ih! Podsjetit će vas na djetinjstvo naših baka i djedova
U selu Sirogojno na zlatiborskom području nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji, Staro selo

Na nekim lokacijama povijest vas jednostavno obgrli i odvede u neka minula vremena, kada se živjelo jednostavnije, svakako teže, no možda, čini se ponekad, sretnije… Jedno od takvih mjesta, koje nas vraća i priča jednu skoro pa zaboravljenu priču, nalazi se u Srbiji, u zlatiborskom području. To se selo zove Sirogojno, a ističe se po tome što se tamo nalazi jedan sasvim poseban muzej: Muzej Staro selo. Riječ je o destinaciji savršenoj za ljubitelje povijesti!
JEDINI MUZEJ NA OTVORENOM U SRBIJI
Naime, u Sirogojnu se nalazi, kako kažu, jedini službeni muzej na otvorenom u Srbiji. Riječ je, dakle, o spomenutom Starom selu, koje ponekad nazivaju i etno selom. U svakom slučaju, muzej se prostire na pet hektara površine, na koju su 70-ih godina prošlog stoljeća dovezene stare brvnare i kućice s područja Zlatibora. Postavljene su tamo, i uređene te opremljene posuđem i namještajem u duhu vremena u kojem su nastale, a kako bi suvremenom čovjeku pokazale kako se živjelo nekada.
MUZEJ SE SASTOJI OD DVA DIJELA
Muzej Staro selo sastoji se od dva dijela. Prvi obuhvaća zbirku tradicijskih kućica sa sačuvanim izvornim izgledom i namjenom, koje vjerno prikazuju nekadašnji način života. Drugi dio prilagođen je suvremenim posjetiteljima. Iako kućice zadržavaju autentičan vanjski izgled, u njima se nalazi moderna turistička infrastruktura, uključujući i smještajne kapacitete. Muzej je poznat i po radionicama starih zanata koje posjetiteljima nude jedinstveni uvid u vještine prošlih vremena.
CENTAR ŽIVOTA BILO JE OGNJIŠTE, A NOVOPEČENI BRAČNI PAR DOBIVAO JE SVOJU KOLIBU
No, kako je izgledao taj nekadašnji život, koji možemo razgledati u Starom selu? Bio je to život u velikim obiteljskim zajednicama koje su ponekad brojale i po 50-ak članova, a kolibe su predstavljale okosnicu svakodnevice tog područja u 19. i početkom 20. stoljeća. Kompleks u kojem se, dakle, živjelo činili su jedan veći objekt i oko njega manji, sve redom kućice četvrtastog oblika, krova izrađenog od šindre, kamenih ploča ili slame. Glavna kuća imala je dvije prostorije: ‘kuću’ i ‘sobu’. Tu je bio i podrum, a centar svijeta bilo je ognjište. Jedan od objekata u okućnici bio je i tzv. vajat, odnosno koliba koji bi sin domaćina dobivao kada se oženio. Mimo tih zdanja, bila su tu i drugi gospodarski objekti. Dio muzeja čini i obližnja Crkva Svetog Petra i Pavla.
KUĆICA S NATPISOM 'PRODAJA DUVANA'
Među kućicama ima i jedna s natpisom iz 1916. godine, a koji glasi ‘Prodaja duvana’. „Označavao je mjesto za legalnu prodaju duhana, koja je državi kroz poreze donosila toliko da je svaki sedmi dinar u državnoj blagajni dolazio od pušača”, navodi se primjerice u putopisu o Sirogojnu objavljenom na portalu Bljesak.info.
MUZEJ PLETILJA POSVEĆEN JE POVIJESTI PLETENJA
No, Sirogojno se može pohvaliti još jednim muzejom: Muzejom pletilja. Naime, zlatiborski je kraj poznat po obradi vune i pletenju, a pletiva iz sela Sirogojno svojedobno su bila pojam. Pletenjem se nekada bavilo čak 2000 pletilja, koje su svoje rukotvorine izvozile i na međunarodno tržište te su bile pokazivane i na modnim revijama i buticima diljem svijeta. Odjevne predmete koje su izrađivale tamošnje pletilje ušuljale su se čak i u američku Bijelu kuću i bile dio ormara Barbare Bush i Nancy Reagan. Jovanka Broz je također nosila njihova pletiva, a redovito ih je kupovala i norveška glumica Liv Ulman.
22 METRA VISOKI SLAP I NEVJEROJATNA STOPIĆA PEĆINA
Područje sela Sirogojno poznato je i po predivnim prirodnim atrakcijama. Primjerice, ističu se vodopad u obližnjem Gostilju, visok 22 metra, te Stopića pećina. Njezina ulaz širok je 40-ak metara, a širok 18, nakon čega slijede dvije velike dvorane, Svetla i Tamna. No, pravo se čudo skriva dublje u tom kompleksu, koji se proteže gotovo 1700 metara u duljinu. To čudo naziva se Sala s kadama i Kanal s kadama. Stopića pećina slovi za jedan od najpristupačnijih speleoloških objekata u Srbiji, a zaštićena je i titulom spomenika prirode. Za turističke obilaske otvorena je 2009. godine, a kroz nju teče i Trnavski potok.











