U Zagreb stiže fenomen koji je u svijetu vidjelo više od 11 milijuna ljudi: slike ne vise na zidovima, već posjetitelji postaju dio njih

Muzejski i izložbeni prostori obično su prilično predvidljivi. Umjetnine vise na zidovima ili su, ako je riječ o skulpturama, postavljene u prostor, posjetitelji ih obilaze, promatraju, dive im se u tišini, pa kreću prema sljedećem djelu… I to je u redu, takve muzeje volimo, ali izgleda da je mnogim ljudima za susret s umjetnošću trebalo malo intenzivnije iskustvo. I to ne bilo kakvom umjetnošću, već djelima Vincenta Van Gogha, jednog od najpoznatijih slikara u povijesti. Van Gogh Alive ime je fenomena koji je osvojio brojne svjetske gradove, a 6. studenog stiže i u Zagreb.

Kako će sve to izgledati možemo doznati iz najava koje su ovih dana izašle u javnost, ali i iz članaka iz drugih zemalja u kojima je izložba gostovala. Zvjezdano nebo nije samo slika na zidu, već se prelijeva preko zidova i poda, golemi suncokreti rastu oko posjetitelja, koji postaje dio nekih od najpoznatijih slika na planeti, a cijelo se iskustvo doživljava uz pratnju dramatične klasične glazbe. U središtu iskustva bit će više od 3000 slika i vizuala koji prate Van Goghov život i stvaralaštvo, a projiciraju se u velikom formatu, uz posebno odabranu klasičnu glazbu, svjetlo i mirise, što istodobno uključuje više osjetila.

Van Gogh Alive jedan je od najuspješnijih projekata takozvane imerzivne umjetnosti. Teško je nazivati taj projekt izložbom, jer u Zagreb ne stižu originalni, a ni replike, umjetničkih djela. To je veliko višeosjetilno iskustvo u kojem tehnologija Van Goghova djela povećava do monumentalnih dimenzija i projicira ih po zidovima, stupovima, podovima i drugim površinama. Zagrebačko izdanje otvara se 6. studenog u Paviljonu 10 A Zagrebačkog velesajma, u kojem će ostati do kraja siječnja, a cijene ulaznica još nisu objavljene.

Cijela priča je počela prije 15 godina. Tehnologiju je razvila australska tvrtka Grande Experiences, a prvi Van Gogh Alive otvoren je 2011. u Singapuru. Ideja je bila izvući umjetnička djela iz njihovih okvira i posjetitelja smjestiti među njih, a već je u tom prvom izdanju korišteno više od 40 projektora. Koncept je očito bio pogođen.

Izložba je tijekom godina putovala od Rima i Berlina do Sydneya, Londona, Tokija i Hong Konga, a Grande Experiences je početkom 2024. upravo u Tokiju obilježio njezino 100. postavljanje. Početkom 2024. upravo u Tokiju obilježio njezino 100. postavljanje. Danas organizatori navode više od 110 gradova od početka projekta, dok aktualna zagrebačka najava govori o više od 115 gradova i više od 11 milijuna posjetitelja.

Praktički u svakom gradu u kojem je gostovala Van Gogh Alive izložba ostvarila je veliki uspjeh. U Istanbulu je 2012. izložbu vidjelo više od 150.000 ljudi, dok je Sydney u samo tri mjeseca privukao gotovo 300.000 posjetitelja. Londonsko izdanje u Kensington Gardensu 2021. prešlo je 250.000 posjetitelja u četiri mjeseca, a u Manchesteru ih je do početka siječnja 2022. bilo više od 120.000. Jedino se kao manje uspješno spominje gostovanje u Andori, u kojoj se očekivali 30.000 posjetitelja, a na kraju ih je bilo samo 13 tisuća.

Upravo je u Andori početkom godine predstavljeno novo iskustvo koje ćemo imati priliku vidjeti i u Zagrebu. To je iskustvo nazvano Finding Vincent, a priča prati Thea van Gogha u potrazi za bratom Vincentom te vodi kroz rekonstruirane ulice Montmartrea iz 19. stoljeća, Noćni kafić u Arlesu, Vincentovu sobu i azil u Saint-Rémyju. Originalna verzija iskustva traje oko 15 minuta i kombinira umjetnikova djela, njegova pisma, priču i interakciju s virtualnim okruženjem.

Ogroman uspjeh showa Van Gogh Alive nije upitan, no naišao je i na kritike i izazvao polemike. Dio likovne kritike već godinama prema ovakvim izložbama ima prilično hladan odnos i pita se može li se uopće ovakvo iskustvo uspoređivati sa susretom s originalnim umjetničkim djelom. Guardianov kritičar nazvao je show nakon australske izložbe „blockbusterom s korporativnim sjajem“, a u španjolskoj se raspravljalo jesu li takvi projekti novi način demokratizacije umjetnosti ili tek spektakularna komercijalna ambalaža.

Projektu se zamjerao „kičasti“ pristup i stvaranje kulise za Instagram fotografije. No unatoč podijeljenim mišljenjima, najbolje je stvar možda sažeo ugledni medij The Art Newspaper: pohvalili su show i istaknuli da ga ne treba gledati kao zamjenu za susret s originalnim djelima velikog slikara, već kao nešto sasvim drugo i drugačije, što većem broju ljudi približava njegova djela.