Znanstvenici pronašli Noinu arku? Nova istraživanja u Turskoj otkrila su neobične strukture duboko pod zemljom

Jedna od najvećih biblijskih misterija odnedavno je ponovno u središtu pozornosti nakon što su znanstvenici na istoku Turske, nedaleko od planine Ararat, tijekom istraživanja neobične geološke formacije otkrili strukture koje bi, prema njihovim pretpostavkama, mogle upućivati na ostatke drevne građevine. Riječ je o lokalitetu Durupınar, čiji oblik nevjerojatno podsjeća na golemi brod, a koji već desetljećima privlači istraživače uvjerene da se upravo ondje nalazi Noina arka, odnosno njezini ostaci.

Kako piše britanski The Times, međunarodni tim znanstvenika iz pet zemalja proveo je tijekom 2026. godine opsežno istraživanje lokaliteta, koristeći georadar i uzimajući uzorke tla. Preliminarni rezultati ponovno su otvorili pitanje koje desetljećima izaziva rasprave među arheolozima, geolozima i vjernicima. Jesu li tragovi ispod površine nastali prirodnim procesima ili se ondje doista nalazi najpoznatiji brod na svijetu?

Priča o Durupınaru počinje 1959. godine, kada je turski vojni kapetan İlhan Durupınar, pregledavajući zračne fotografije, primijetio neobičnu formaciju u blizini planine Ararat. Prema člancima na znanstvenom portalu Phys.org, formacija je duga oko 157 metara i nalazi se nedaleko od grada Doğubayazıta, blizu iranske granice. Dodatnu zanimljivost predstavlja činjenica da njezine dimenzije približno odgovaraju pojedinim tumačenjima biblijskog opisa. Noina arka je, prema Knjizi Postanka, bila duga 300 lakata.

Najnovije istraživanje, o kojem je izvijestio Hindustan Times, donijelo je zanimljive rezultate. Georadarska snimanja pokazala su pravilne linije, presijecanja pod pravim kutom i veće šupljine na različitim dubinama. Istraživači pretpostavljaju da bi neke od tih struktura mogle predstavljati prolaze, prostorije ili dijelove nekadašnje konstrukcije. Posebnu pozornost privuklo je pet anomalija koje se protežu duž približno 46 metara, a čiji raspored podsjeća na sustav podzemnih prolaza.

Uočeni su i slojevi koje dio istraživačkog tima povezuje s biblijskim opisom arke koja je imala tri razine. Međutim, radarske snimke ne prikazuju stvarne hodnike ili prostorije, nego promjene u svojstvima materijala ispod površine, zbog čega je njihovo podrijetlo tek potrebno utvrditi.

Kako je nedavno objavio Popular Mechanics, istraživači su tijekom terenskih radova prvi put proveli dublja bušenja i uzeli stotine uzoraka tla iz unutrašnjosti i okolice formacije. Preliminarna mjerenja pokazala su da je koncentracija ugljika u pojedinim uzorcima iz unutrašnjosti oko 40 posto viša nego u okolnom tlu. Jedno od mogućih objašnjenja jest prisutnost organske tvari, uključujući ostatke raspadnutog drva, no zasad nema potvrde da je riječ o materijalu nekadašnjeg broda.

Pronađeni su i ulomci keramike koji upućuju na ljudsku aktivnost na širem području tijekom prošlosti. Važno je pritom naglasiti da keramika nije pronađena unutar same formacije, pa se ne može izravno povezati s njezinim nastankom.

Unatoč velikom interesu javnosti i tvrdnjama pojedinih istraživača da je riječ o građevini ljudskog podrijetla, znanstvena zajednica zasad nije prihvatila takav zaključak. Današnji istraživački tim, koji predvodi profesor Cenker Atila sa Sveučilišta Sivas Cumhuriyet, nastavlja analizirati prikupljene uzorke. Prema pisanju The Timesa, detaljniji rezultati očekuju se tijekom 2027. godine.

Hoće li nova istraživanja promijeniti dosadašnje znanstvene zaključke, tek treba vidjeti. Za sada je sigurno jedino da se ispod neobične formacije nalaze strukture koje zahtijevaju daljnja ispitivanja, dok pitanje Noine arke ostaje otvoreno za one koji vjeruju da se njezini ostaci još uvijek mogu pronaći.