U hrvatskom susjedstvu nalazi se najljepša i najšarenija zgrada banke i suda na svijetu podignuta u vrijeme kasne secesije
Vurnikova hiša u Ljubljani ima divne geometrijske ornamente u crvenoj, bijeloj i plavoj, kombinaciji boja slovenske trobojnice, koji se miješaju s elementima ikonografije te zemlje
Za bajkovitu Ljubljanu kažu da je živahan zeleni dragulj koji savršeno spaja šarm malog glavnog grada i samopouzdanje velikih europskih metropola. Prešernov trg, velebni Ljubljanski dvorac, Tromostovje (Tri mosta koja prelaze rijeku Ljubljanicu), park Tivoli, Zmajski most… Ove ultimativne atrakcije ne prestaju nas oduševljavati, no postoji još jedna, koja turistima često prođe ispod radara. To je Vurnikova hiša u Ljubljani, poznata i kao zgrada Zadružne poslovne banke. Smještena je u Miklošičevoj ulici 8 i jedna je od najpoznatijih te daleko najupečatljivijih građevina u slovenskoj prijestolnici. Ova šarena ljepotica iz razdoblja kasne secesije izgleda kao da je ispala iz neke fantastične bajke, a njezina bogato ukrašena fasada izdvaja je od okolnih zgrada koje karakteriziraju prilično stroge i prigušene boje.
ZGRADA IMA STAKLENI STROP, A EKSTERIJER JOJ KRASI SHEMATIZIRANI CVIJET KARANFILA
Izgrađena 1921. godine prema nacrtu čuvenog arhitekta Ivana Vurnika, ova Hiša smatra se jednim od najljepših primjera slovenskog nacionalnog stila arhitekture. Unutrašnjost joj krase velika prijemna dvorana sa zidnim slikama i stakleni strop napravljen od malih plavih staklenih kvadrata s ugrađenom dekorativnom trakom od raznobojnih boca. Osim toga, hodnik stubišta na prvom i drugom katu prepun je impresivnih vitraja s geometrijskim motivima.
Freske na fasadi zgrade i unutarnje zidne slike djelo su Vurnikove supruge Helene Kottler Vurnik, rođene Bečanke, koja je imala veliku ulogu u istraživanju i dizajniranju prepoznatljive slovenske arhitekture. Njezini geometrijski ornamenti u crvenoj, bijeloj i plavoj, kombinaciji boja slovenske trobojnice, pomiješani su s elementima ikonografije te nama susjedne zemlje. Oni su najvidljiviji unutar same zgrade, koju krase prikazi stiliziranog krajolika smrekovih šuma, kukuruzišta i vinove loze, kao i motivi žena u slovenskoj nacionalnoj nošnji. Kao motiv za eksterijer zgrade upotrijebila je shematizirani cvijet karanfila, koji se može vidjeti i na slovenskim narodnim vezovima.
SLOVENSKI ARHITEKTONSKI KRITIČARI DUGO JOJ NISU BILI NAKLONJENI, NO DANAS JE HIT
Čitava fasada zgrade Zadružne poslovne banke može se pohvaliti eklektičnom mješavinom različitih utjecaja koji zapravo utjelovljuju slovensku nacionalnu ideju, tj. slovenski identitet. Kao što smo već rekli, Vurnikova hiša nastala je 1921., kad se Slovenija, nakon završetka Prvog svjetskog rata, napokon oslobodila austrougarskog jarma i započela novi život u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Vurnik je stoga smatrao da, u skladu s novom erom, treba uspostaviti i izrazito prepoznatljivo slovensku arhitekturu, piše blog People of Ljubljana.
Ipak, slovenski arhitektonski kritičari dugo nisu bili naklonjeni ovoj divnoj zgradi. Naime, u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata cijenile su se neukrašene fasade i ravni krovovi, a Vurnikova hiša pogrdno je bila okarakterizirana kao primjer ”nacionalnog romantizma”. Njezina sjeverna fasada, koja je također bila oslikana jedinstvenim grafičkim uzorkom, izgubljena je 1960-ih, kad je izgrađena susjedna zgrada. Danas joj se možete diviti samo na starim fotografijama.
Vurnikova hiša u Ljubljani (Foto: Shutterstock)
U NJOJ SE TRENUTAČNO NALAZI ZEMLJIŠNI REGISTAR OKRUŽNOG SUDA U LJUBLJANI
U proteklih stotinjak godina i sami korisnici zgrade mijenjali su se nekoliko puta. Zadružni savez naručio je njezinu izgradnju kako bi bila sjedište banke, a kasnije su u njoj djelovale različite javne službe, poput Službe društvenog knjigovodstva i Platnog registra. Vurnikova hišanije otvorena za turiste jer se u njoj trenutačno nalazi Zemljišni registar Okružnog suda u Ljubljani.
