
REKORDERI LJUBAZNOSTI
Zeleno srce Europe, jedna od najboljih država za miran i siguran život, raj za ljubitelje aktivnog odmora, fenomenalna gastronomija… Sve je to Slovenija, zemlja koja na tako malenom području skriva ljepote svjetskih razmjera. Rekordne 2019. godine Sloveniju je posjetilo čak 6,2 milijuna turista koji su uživali u aktivnim iskustvima u zagrljaju netaknute prirode, odmoru u gradovima s bogatom kulturom, relaksirajući se u čuvenim spa centrima i toplicama te kušajući tradicionalnu hranu u starim gostionicama i seoskim domaćinstvima. Prema posljednjem popisu stanovništva u ovoj prekrasnoj zemlji živi nešto više od 2 milijuna i 100 tisuća stanovnika, službena valuta je euro, članica je EU i NATO-a te danas najrazvijenija država iz bivše Jugoslavije.
Smještena na jugu srednje Europe, Slovenija graniči s Italijom, Mađarskom, Austrijom i Hrvatskom, a na teritoriju koji broji ukupno 20.273 četvornih kilometara živi oko 2,1 milijuna stanovnika. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi Republike Slovenije, grad je veće naselje s više od 3.000 stanovnika koje se od ostalih naselja razlikuje gospodarskom strukturom, gustoćom naseljenosti i povijesnim razvojem pa tako u Sloveniji postoji 69 gradova. Glavni grad je čarobna Ljubljana koja je prije nekoliko godina zbog svojih parkova i zelenila bila proglašena Zelenom prijestolnicom Europe. Osim po zelenilu, poznata je i po mostovima na rijeci Ljubljanici i Ljubljanskom dvorcu s kojeg puca pogled na cijeli grad.
Ono što će vas posebno oduševiti je razvijena biciklistička infrastruktura. Ljubljana se nalazi među europskim prijestolnicama najprikladnijim za bicikliranje i među onima koje su u tu vrstu održive mobilnosti najviše investirale. Drugi po redu najveći grad u Sloveniji, prekrasni Maribor leži na obali rijeke Drave, na mjestu gdje se sastaju planinski masiv Pohorje, Dravsko polje, planina Kozjak te Slovenske gorice. Šteta bi bila zaobići njegov najstariji dio – Lent, s ostacima gradskih zidina. Upoznajte i mostove iz vremena Austro-Ugarske te Dvorski trg gdje ćete pronaći Mariborski dvorac i Pokrajinski muzej.
Prema broju stanovnika slijede ih Kranj, Celje, Koper, Velenje, Novo Mesto i Ptuj, a turistima je posebno atraktivan srednjovjekovni grad Celje u kojem vrijedi posjetiti romantični dvorac na brdu i arheološko nalazište ispod Kneževog dvora. Ptuj je jedan od najstarijih neprekidno naseljenih gradova u Sloveniji koji čuva prastare vinske podrume, a Koper jedini lučki grad na 47 kilometara dugoj obali Jadranskog mora. U Koperu ne propustite prošetati Titovim trgom, istražiti Pretorsku palaču i popeti se na zvonik Campanile kako biste uživali u panoramskom pogledu. Sve to čini ovu državu privlačnom turističkom destinacijom, a mnogi će se složiti da je izlet u Sloveniju uvijek dobra ideja!
Slovenija je treća najšumovitija zemlja u Europi, bogata prirodnim resursima. Raznolik krajolik proteže se između alpskih vrhova i morske obale, panonski dio obiluje termalnim izvorima, a na sunčanim dijelovima brežuljaka u više dijelova zemlje rastu vinogradi. Ono što će razveseliti sve one koji želi sudjelovati u ekološki odgovornom turizmu jest činjenica da je ova država jedna od vodećih zemalja koje su na nacionalnoj razini razvile strategiju zelenog i održivog turizma. Što i ne čudi s obzirom na to da Slovenci već godinama nastoje zaštititi i očuvati svoje prirodno blago.
Na samo 50-tak kilometara udaljen od slovenske prijestolnice, Bled je jedna od najpoznatijih prirodnih atrakcija u državi. Jedni ga obožavaju zbog dugih šetnja kroz uređene staze oko jezera, drugi zbog planinarenja i osvajanja vrhova, a treći zbog okusa lokalne kuhinje i gostoljubivih domaćina. Predivno jezero je savršen odabir ako tražite inspiraciju za jednodnevni izlet u Sloveniju.
Triglav je neprikosnoveni simbol Slovenije, što dokazuje i činjenica da se nalazi na njihovoj nacionalnoj zastavi. Prepun je jezera i slapova, a jedan od najpoznatijih slapova, koji je inspirirao i slavnog slovenskog pjesnika Franca Prešerna, zasigurno je Savica.
Tu je i fascinantna dolina rijeke Soče, jedna od najljepših europskih alpskih rijeka koja će svakoga očarati svojom bojom, jezero Bohinj kojeg obožavaju svi ljubitelji aktivnog odmora i svježeg planinskog zraka, Logarska dolina, planina Rogla, jezero Jasna, Zelenci… Od čudesnih planina po kojima su razasuta prekrasna jezerca pa sve do impozantnih dolina, svaki zaljubljenik u prirodu može lako pronaći mjesto u kojem će uživati.
Mnogi kažu da se najbolje znamenitosti Slovenije nalaze se u podzemlju. Ova je država poznata po gotovo 7.500 istraženih špilja, a procjenjuje se da ih ima oko 10.000. U svijetu špiljskih sustava Postojnska jama zaslužuje najveću pozornost zbog bogatstva oblika, velikih špiljskih prostorija, stalaktit formacije i vode kao bitne značajke. Ovaj nevjerojatan prirodni fenomen u potpunosti je uređen za posjećivanje. Podzemni kompleks galerija, tunela i dvorana protežu se na 20 kilometara, a s obzirom na prosječnu temperaturu od 9,4 stupnja – preporučuje se da pri posjeti ponesete toplu odjeću.
Još jedna velika prirodna atrakcija su Škocjanske jame, koje spadaju i među najveće podzemne kanjone u svijetu. Zbog iznimne ljepote i jedinstvenog ekosustava, UNESCO ih je uvrstio na popis svjetske baštine te su jedini spomenik u Sloveniji upisan na samu UNESCO – vu listu. Razgled jame traje oko 2 i pol sata, cijene karata kreću se između 7 i 16 eura, a putem službene stranice možete provjeriti sve raspoložive rute obilaska.
S obzirom na to da Slovenija graniči s Italijom, Austrijom, Mađarskom i Hrvatskom, stručnjaci kažu da su Slovenci sve najbolje od svoje kuhinje „posudili” od susjeda i učinili svojim. Tjestenina i peciva neodoljivo podsjećaju na Italiju, domaće savijače na Austriju, a gulaši s krumpirom i okruglice imaju okus Balkana. Svaka regija ima svoju tipičnu slovensku hranu koju možete kušati u brojnim restoranima diljem zemlje, ali za najbolji doživljaj najbolje je posjetiti turistička gospodarstva i stare seoske gostionice.
Danas se u Sloveniji u svim domovima pripremaju tradicionalni konjski gulaš, čuvene krvavice i poznata kranjska kobasica. Od priloga su popularni dinstani kiseli kupus, krumpir i polenta, a goveđa juha je osnovno jelo svakog nedjeljnog ručka. Palenta je na Primorskoj i Krasu nekada bila zamjena za kruh, a nezaobilazni su i domaći žganci dobiveni miješanjem brašna u vrućoj slanoj vodi. Tradicionalni začini slovenske kuhinje su mažuran, majčina dušica, melisa, kadulja, timijan, lovor, a među “domaće” su se uvriježili i cimet i papar.
Svakako vrijedi istaknuti kako je 2020. godine Slovenija proglašena Europskom regijom gastronomije za 2021., a nagradu joj je dodijelio Internacionalni institut za gastronomiju, kulturu, umjetnost i turizam (IGCAT) na temelju gastronomskih projekata i razvoja održivog življenja.
„Slovenija je jedna od najzelenijih država na svijetu, a zbog svojih održivih načela također je i prva država koja u cjelini nosi naziv zeleno odredište”. Tim riječima svoju državu opisuje Turistička zajednica Slovenije na svojim službenim stranicama. Država je to koja povezuje Alpe i Mediteran, Panonsku nizinu i Kras pa su raznoliki krajobrazi poligon za nebrojene aktivne avanture u svim godišnjim dobima.
S čak 10 tisuća kilometara uređenih planinarskih staza, Slovenija je idealna destinacija za sve ljubitelje aktivnog odmora. Brojne staze vas vode po ravninama i brdašcima, po srednjem gorju ili po visokom gorju, među slikovitim dolinama, jezerima, slapovima i rijekama. Uređene su i mnoge biciklističke staze, a vožnja kajakom ili raftom po brzacima smaragdnih slovenskih rijeka iskustvo je koje se dugo pamti.
U Sloveniji se nalazi i najvažniji konjički centar u ovom dijelu Europe iz kojeg potječu svjetski poznati konji lipicaneri. Obiđite najstariju europsku ergelu, posjetite farmu i upoznajte prekrasnu povijest ovog kraja kojeg krasi privrženost prema plemenitim životinjama.
Početkom 2022. godine Slovenija je u potpunosti prešla na elektroničke vinjete za naplatu cestarine na svojim autocestama. Digitalna vinjeta, koja zamjenjuje stare naljepnice, obvezna je za vozila do i uključujući 3,5 t težine koja prometuju slovenskim autocestama i brzim cestama.
E-vinjetu možete kupiti iz udobnosti vlastite dnevne sobe putem službenih stranica, a postupak je brz i vrlo jednostavan. Također je možete kupiti na prodajnim mjestima kod ovlaštenih prodavatelja. Tjedna vinjeta traje 7 dana i košta 15 eura, mjesečna traje 30 dana, a njena cijena je 30 eura, dok godišnja traje čak 14 mjeseci i možete je nabaviti za 110 eura. Ako vas zateknu bez vinjete, čak i na početku dionice, vrlo vjerojatno će vam na kućnu adresu stići kazna od najmanje 300 eura.
REKORDERI LJUBAZNOSTI
Kvizovi
VIVODINA WINE&WALK
KAMENI SVJEDOK PROŠLOSTI
Kazna za nestrpljive
Kvizovi
KAMENI SVJEDOK PROŠLOSTI
Čudo rimske arhitekture
Kao iz bajke...
PRKOSE ZAKONIMA FIZIKE
NAJSTROŽA KAZNIONICA
OSVAJA NA PRVU
KULTURNA MEKA
Vijugava šetnica
Istarski ljepotan